Okolina

Poljaci marširali protiv sječe posljednje velike evropske prašume

Poljaci marširali protiv sječe posljednje velike evropske prašume
Foto: Ilustracija | Marš protiv sječe posljednje velike evropske prašume

Hiljade Poljaka prošle su danas centrom Varšave u protestnom maršu protiv sječe drva u posljednjem velikom ostatku evropskih prašuma, Bjalovježskoj prašumi, na granici Poljske i Bjelorusije.

Sječu u toj prašumi su dozvolile poljske konzervativne vlasti, pravdajući to najezdom insekta "potkornjaka".

"Bjalovježska prašuma je unikat i neponovljiva šuma. Nažalost, mora da se bori protiv najveće opasnosti ljudi koji žele da je pretvore u 'plantažu dasaka'. Pređena je crvena linija. Prašumi prijeti da bude izabačena s liste zaštićene svetske baštine UNESCO. Sječa ima samo ekonomske razloge profit male grupe ljudi, a to nije cena koju možemo da platimo za gubitak tako nevjerovatnog mjesta", objasnili su organizatori protestnog marša, iz ekološke organizacije Grinpis Poljska.

"Prašuma, a ne daske", "Ne rušite kuću evropskom bizonu", "Kvo vadis ministre Šiško", kao i parafraza prvih riječi poljske himne: "Još Prašuma nije umrla", bile su poruke na transparentima s kojima su ekolozi i Varšavljani prošli centrom glavnog grada Poljske.

"Osmozubi 'smrčin potkornjak' jeste problem, ali u šumama za eksploataciju, a ne u Bjalovježskoj prašumi. Ona je takav unikat zato što je posljednja tako velika netaknuta prirodna šuma u Evropi. Zato moramo da štitimo prirodne procese u njoj", kazao je jedan od organizatora marša, Marek Južefjak iz Poljske zelene mreže.

Ministar životne sredine u konzervativnoj vladi poljske premijerke Beate Šidlo Jan Šiško nije izašao u susret zahtjevima ekologa i naučnika da se proširi područje Nacionalnog rezervata, već je čak dopustio seču drva u neposrednom susjedstvu striktno zaštićene zone.

Poljska je zbog mješanja u prirodne procese u sporu sa Evropskom unijom, umjesto da prepusti prirodi da se izbori s "potkornjakom", kao što je to radila hiljadama godina.

Tešku tehniku i testere koju je proljetos poslao u viševjekovne šume kraj zaštićene zone, dobrovoljci ekolozi iz Poljske, Češke i Rumunije svaki čas blokiraju, vezujucí se za mašine.

Demonstranti su večeras na kraju marša posedali ispred zgrade Ministarstva životne sredine i pustili zvuk šumskih testera, a zatim pjesmu ptica iz Bjalovježe.

Veći dio posljednjeg tako velikog ostatka prašuma koje su nekada davno prekrivale ogromne površine Evrope, nalazi se na teritoriji Belorusije 1.776 kilometara kvadratnih nacionalnog rezervata od čega je 876 kilometara kvadratnih pod zaštitom UNESCO kao svjetska baština.

Poljski dio je osjetno manji, oko 105 kvadratih kilometara, a ekolozi i mnogi Poljaci plaše se da ako ljudska ruka počne da uredjuje posljednju veliku prašumu, od nje neće ostati ništa već za unuke današnje generacije ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije