Okolina

Naučnici otkrili još jednu veliku sličnost između majmuna i ljudi

Naučnici otkrili još jednu veliku sličnost između majmuna i ljudi
Foto: Ilustracija | Naučnici otkrili još jednu veliku sličnost između majmuna i ljudi
N.N.

Kako se konflikt širi kroz jedan čopor majmuna? Gotovo poput epidemije, uvijek sa jednim agresivnim pojedincem koji započinje konflikt i inficira ostale koji se pridružuju svađi. Slično je i među ljudima.

Istraživači Edvard Li, Brajan Danijels, David Krakauer i Džesika Flek studirali su dimaniku konflikata u majmunskim čoporima i pronašli da se iza običnog životinjskog konflikta krije mnogo složenija struktura.

Prvo, potpuno je nemoguće pretpostaviti ko će se pridružiti konfliktu, ali ni predvidjeti kraj svađe među majmunima. Njihova zapažanja su objavljena u Journal of the Royal Society Interface.

Krakauer ističe da ako konflikt gledamo kao zarazu, možemo očekivati da će je potpirivati svaki novoinficirani. Drugim riječima, svaki novi učesnik jednostavno produžava vrijeme trajanja svađe. Tako su Li i kolege pronašli da svađe među majmunima rastu i postaju snažnije čim se neko drugi pridruži. Dakle, nisu individualci ti koji kontrolišu dužinu svađe, već veze među posvađanim pojedinicima.

Zamislite da treba da priredite veliku večeru. Pitate se do kada ćete morati da ostanete budni? Ako su zvanice zauzete te nedjelje, svaka osoba će doći u različito vrijeme i ostati barem sat vremena. Za svakog pojedinačnog gosta dodajte ukupno trajanje njegovog boravka. E, sad zamislite da svaka od tih osoba želi da popriča sa ostalim gostima prije nego što krene kući. Ako je teško da se dogodi nekoliko konverzacija u isto vrijeme, onda večera mora da traje dovoljno dugo dok svaki par ne dobije šansu da popriča čime se znantno povećava dužina trajanja večere. Isto je i u svađi među majmunima.

Ono što je najzanimljivije jeste da istraživači navode da “veliki konflikti brzo gube kontrolu“, ali i da se “gotovo identičan šablon“ može primijetiti u ljudskim konfliktima. Dužina trajanja svađe je okarakterisana prvom interakcijom i njenom jačinom. Sve ostalo se prenosi poput epidemije i u epizodama, a Flak to naziva “pečatom kolektivnog pamćenja“.

(b92)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije