WWF, jedna od najuglednijih organizacija za zaštitu prirode, upozorava da je zbog konstantnog rasta potrošnje prirodnih resursa i ljudske populacije pritisak na planetu i biološku raznolikost sve veći i da prijeti bezbjednosti, zdravlju i blagostanju svih populacija, te da nam, ako se ovako nastavi, ni dvije planete uskoro neće biti dovoljne!
"Izvještaj o stanju planete" WWF-a mjeri promjene u zdravlju ekosistema Zemlje i to praćenjem stanja populacija među više od 2 600 vrsta, t.j. globalnog indeksa života, koji "pada" već 40 godina.
Najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet u zadnjim desetljećima pao čak za 60 odsto! Kako se globalni indeks života smanjuje, tako se druga važna vrijednost - ljudski "ekološki otisak" - povećava. Ljudi od planete zahtijevaju sve više, a resursi koje planeta pruža sve su manji.
U izvještaju se ističe uticaj urbanizacije: do 2050. godine dva od tri čovjeka živjeće u gradu i biće potrebno reorganizovati i optimizovati korištenje prirodnih resursa.
U Izvještaju se ocjenjuje da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.
Istaknuta je razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje sa visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći "ekološki otisak" od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja.
"Top 10" zemalja sa najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Holandija i Irska.
Prema globalnom Indeksu života, najveći pad biološke različitosti od 1970. godine do danas zabilježen je upravo u zemljama sa nižim dohotkom. Smanjenje biokapaciteta zahtijevaće od pojedinih zemalja da uvoze još više prirodnih resursa iz drugih zemalja, i to na potencijalnu štetu zemlje koja se eksploatiše.
"Izvještaj o stanju planete" navodi niz rješenja potrebnih da bi se preokrenuli ovi negativni trendovi i smanjio ekološki otisak kako bi on bio u skladu sa Zemljinim mogućnostima. Izvještaj predlaže više prioritetnih akcija, među kojima su i poboljšani obrasci potrošnje i stvaranje pravnog i političkog okvira koji osigurava pravedni pristup hrani, vodi i energiji.
Izvještaj otkriva da i BiH troši više prirodnih resursa nego što joj je dostupno. U poređenju sa BiH, Hrvatska ima mnogo veći "ekološki otisak", a Srbija niži, iako je i on prevelik za Zemljinu održivost.
Stil života u Hrvatskoj iziskuje 2,36, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planete, što je jednako globalnom prosjeku "ekološkog otiska". Slovenija troši čak 2,93 vrijednosti prirodnih resursa planete.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa gotovo pet miliona članova i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja.
Misija WWF-a je da zaustavi propadanje prirodne okoline te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u harmoniji sa prirodom, čuvajući svjetsku biološku različitost te osiguravajući da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude održiva i promovišući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.