Okolina

Ovi satelitski snimci okeana su nova noćna mora čovječanstva

Ovi satelitski snimci okeana su nova noćna mora čovječanstva
Ovi satelitski snimci okeana su nova noćna mora čovječanstva

Satelitski snimci se koriste za praćenje promjene kiselosti u morima i okeanima.

Prvi put naučnici su stekli globalnu sliku o tome koliko povećanje nivoa ugljen-dioksida u atmosferi utiče na zagađenje okeana.

Sa povećanjem kiselosti morske vode, moguće su i promjene hemijskog sastava okeana.

Pomoću termalnih kamera i mikrotalasnih senzora pričvršćenih za satelite koji kruže oko Zemlje na udaljenosti od 700 kilometara, naučnici su procijenili koje oblasti okeana su izložene najvećoj opasnosti od pretjeranog povećanja kiselosti.

Sa povećanjem kiselosti morske vode, moguće su i promjene hemijskog sastava okeana, koje bi, kako se očekuje, mogle bitno da utiču na morski životinjski svijet.

Neće biti dovoljno minerala neophodnih ljuskarima za njihov oklop, a posljedice će trpjeti i ribe koje se njima hrane.

Naučnici su se do sada oslanjali na mjerenja koja su obavljali instrumenti u okeanima i istraživačka plovila širom svijeta da bi stekli sliku o povećanju kiselosti okeana. Pomoću satelitskih podataka, naučnici sada uživo dobijaju informacije o promjenama u okeanu.

U tekstu objavljenom u časopisu "Environmental Science and Technology Letters", oni objašnjavaju da su kombinovali podatke nekoliko satelita da bi utvrdili kako porast nivoa ugljen-dioksida utiče na okeane, piše Blic.

Oni su koristili Evropski Senzor za mjerenje vlažnosti zemlje i saliniteta okeana (SMOS), koji je lansiran 2009, i Nasin satelit "Akvarijus", lansiran 2011. godine.

Procjenjuje se da oko četvrtinu ugljen-dioksida koji dospje u atmosferu apsorbuju okeani, a nedavna studija Evropske unije je, na primjer, pokazala da povećanje kiselosti okeana već bitno ugrožava haringe u Baltičkom moru.

Rukovodilac studije dr Piter Land iz Laboratorije za istraživanje mora u Plimutu kaže da nove satelitske tehnike omogućavaju naučnicima da istovremeno prate kritična područja poput arktičkih mora, Bengalskog zaliva i Kariba.

"Poslednjih godina ostvaren je veliki napredak u pripremanju satelita za prikupljanje podataka na licu mjesta. Sada je vrijeme da ispitamo kako da na najbolji način iskoristimo nove izvore podataka kako bismo pratili povećanje kiselosti okeana i utvrdili gdje su nam satelitski podaci od najvećeg značaja.", kaže ovaj stručnjak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Video

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije