Na osnovu tkiva biljke pronađene u sibirskom ledu, stare oko 30.000 godina, ruski naučnici su uspjeli da "ožive cijelu biljku" što je pionirski eksperiment na putu ka oživljavanju raznih drugih biljnih vrsta.
Najstarija biljka "silene stenophylla" je regenerisana, rekli su naučnici i dodali da je plodna i da prozivodi bijeli cvijet i ima održive sjemenke.
Eksperiment dokazuje da led služi kao prirodno spremište za drevne oblike života, rekli su ruski naučnici, koji su objavili studiju u američkom naučnom časopisu "Proceedings of National Academy of Sciences".
Kanadski naučnici su ranije regenerisali neke značajne mlađe biljke iz sjemena pronađenog u nekim jazbinama.
Svetlana Jašina iz Istituta za biofiziku Ruske akademije nauka, izjavila je da oživljena biljka izgleda vrlo slično jednoj biljci koja još uvijek raste u istom području sjeveroistočnog Sibira.
"To je izdržljiva biljka, koja se veoma dobro prilagođava", rekla je Jašina za AP i izrazila nadu da će naučnici uspjeti da ožive više biljnih vrsta.
Ruski istraživački tim oporavio je plod nakon ispitivanja desetine fosilnih ostataka skrivenih u ledu na desnoj obali rijeke Kolime u sjeveroistočnom Sibiru. Ti fosili su stari 30.000 do 32.000 godina.
Ti fosili su pronađeni u jazbinama vjeverica koja su pravile zalihe hrane.
Japanski naučnici na istom području već tragaju za fosilima, odnosno smrznutim tkivom životinja, zbog leda kao dobrog konzervatora.
Na tom području su živjeli mamuti, bizoni, konji, jeleni i nosorozi.
Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.
WWF, jedna od najuglednijih organizacija za zaštitu prirode, upozorava da je zbog konstantnog rasta potrošnje prirodnih resursa i ljudske populacije pritisak na planetu i biološku raznolikost sve veći i da prijeti bezbjednosti, zdravlju i blagostanju svih populacija, te da nam, ako se ovako nastavi, ni dvije planete uskoro neće biti dovoljne!
Bioraznolikost, sveukupna raznolikost života na Zemlji, smanjena je u prosjeku za 28 odsto na globalnom nivou od 1970, a svijet bi trebalo da bude za 50 odsto veći da bi imao dovoljno zemlje i šuma da podmiri trenutni nivo potrošnje i emisije ugljen dioksida, saopštio je danas Svjetski fond za prirodu (WWF).