Na prostoru današnje Sahare nekada se prostiralo džinovsko jezero Mega Čad.
Britanski naučnici otkrili su da se nekada najveće slatkovodno jezero, koje je pokrivalo 360.000 kvadratnih kilometara u Centralnoj Africi, toliko smanjilo da se danas može smatrati "baricom" u odnosu na svoje nekadašnje dimenzije.
Otkriće objašnjava kako Amazonska prašuma i dalje raste zahvaljujući hranljivim česticama prašine koje se vetrovima iz Sahare prenose sve do Južne Amerike i oplođuju tlo.
"Analize su pokazale da se vlažni period naglo prekinuo na sjeveru Afrike prije oko 5.000 godina i isušio jezero gotovo u potpunosti", pišu naučnici.
Međutim, istraživanja su pokazala da je taj proces ušao u završnicu prije samo 1.000 godina, što ostavlja otvoreno pitanje kako se Amazonija prije toga održavala u životu.
Sve što je ostalo od gigantskog jezera sada je Čad, koji zauzima 355 kilometara kvadratnih.
Ovo jezero na koje izlaze četiri države - Čad, Nigerija, Niger i Kamerun - i dalje se smanjuje.
"U tropskoj šumi Amazona svakodnevne kiše ispiraju rastvorljive minerale iz zemljišta pa je za rast biljaka potreban spoljni izvor nutrijenata. Hranljive čestice iz Sahare hrane Amazoniju, ali to važi samo za period od posljednjih hiljadu godina", objašnjava dr Sajmon Armitejdž iz Geografskog odeljenja Rojal Holovej koledža.
Naučnici su koristili satelitske snimke kako bi mapirali nekadašnje linije obale Čada. Takođe, analizirali su sedimente kako bi izračunali starost tla.
Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", prenosi Novimagazin.rs.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.