NjUJORK - Veliki gradovi u cijelom svijetu moraju da se pripreme za buduće klimatske katastrofe i nagli rast stanovništva - upozoravaju stručnjaci.
Zvuči kao scena iz filma: Volstrit evakuisan zbog uragana. Čak 370 000 ljudi mora da bježi iz Menhetna. Na njujorškoj berzi prekid rada. Međunarodni svijet finansija osluškuje zatišje pred oluju....
Ovaj scenario gotovo je postao stvarnost krajem avgusta 2011, dok se uragan "Irena" pribiližavao Njujorku.
Finansijskoj metropoli prijetila je katastrofa – podzemna željeznica bila je pred zatvaranjem i stotine hiljada stanovnika Menhetna spremalo se za evakuaciju, ali do nje nije došlo, jer je u posljednjem trenutku gradonačelnik Majkl Blumberg dao znak za prestanak opasnosti.
Ako se otopi polarni led, nivoi mora će se podići za više od dva metra, upozoravaju eksperti
Iako je katastrofa u Njujorku izbjegnuta za dlaku, većina gradova u budućnosti mora biti spremna za sličan razvoj događaja. Ekstremni meteorološki fenomeni poput uragana, poplava ili talasa vrućine biće sve češći.
Ako se ne smanji potrošnja fosilnih goriva, stručnjaci smatraju da će globalno povećanje temperature biti između 4 i 6 stepeni do kraja ovog vijeka.
edno takvo otopljavanje neće samo dovesti do učestalijih i jačih uragana i tajfuna već i do povećanja nivoa mora.
"Otopiće se polarne kape, takođe i kopneni led na Grenlandu", kaže Dejvid Kedmen, predsjednik Međunarodnog saveza gradova ICLEI. Dvije trećine čovječanstva žive pored vode, pa bi takvo povećanje predstavljalo direktnu prijetnju za prenaseljene gradove.
Još je sporno koliko će se nivo mora podići. "Relativno je sigurno da se neće ostati na povećanju od jednog metra, već da će dostići dva metra i više do 2100. godine", objašnjava Jorn Birkmen iz UN univerziteta u Bonu.
Ovo povećanje bi uticalo na ogromna gradska područja po cijelom svijetu, kaže Birkman i pita gdje će biti evakuisani milioni ljudi kada se poveća nivo mora, jer se ta voda "neće povući za dva dana".
Za Birkmana je jasno da gradovi danas moraju da se pripremaju za promjenu klime, kao i da investiraju u zaštitu od prirodnih katastrofa.
U tu svrhu treba graditi kanale i brane od poplava. Ali, gradovi moraju biti spremni i za drugi ekstrem, poput suša i talasa vrućine, koji će takođe učestati - navodi Dojče vele. Prevencija katastrofe je skupa i mnogi gradovi su već prezaduženi.
Danas svaki drugi čovjek živi u gradu, a finansijske mogućnosti gradova su ograničene.