Nedavna anketa koju je proveo "Gallup" otkrila je da više od 50 odsto Amerikanaca koji imaju pametni telefon isti drže blizu sebe 'gotovo stalno', piše "Wired".
Više od 50 odsto ispitanika tvrdi da nekoliko puta u sat vremena provjeri da li im se neko javio, a 11 odsto tvrdi da provjerava telefon svakih nekoliko minuta. Treba uzeti u obzir da se tu radi o svjesnim i aktivnim provjeravanjima. Notifikacije koje stižu, a koje se ne provjeravaju odmah takođe utiču na količinu ometanja.
Den Arieli za "Wired" piše da nas tehnologija sve više ometa jer putem nje ostvarujemo pristup sve većoj količini sadržaja. Velika količina aplikacija stalno nam se javlja i traži od nas da konzumiramo njihov sadržaj. Onda su tu SMS poruke, emailovi i pozivi. Zamislite tek kako je to kada još pritom sjedite za računarom.
Arieli ovaj fenomen identifikuje kao ekonomiju ometanja te se pita: ima li ometanje vrijednost i pod kojim uslovima te koliko ta ometanja koštaju?
Notifikacije mogu izgledati bezazleno, ali postoji sve više dokaza da ta ometanja puno koštaju, odnosno da koštaju više nego što smo svjesni.
Nedavna studija objavljena u časopisu "The Journal of Experimental Psychology" pokazala je da mobilne notifikacije utiču na rad, čak i u situacijama kada ne prekidamo radnju koja već traje da bismo se pozabavili notifikacijom.
Od učesnika studije tražilo se da završe zadatak koji uključuje uočavanje predmeta i pritiskanje tipke svaki put kada je taj predmet bio broj od jedan do devet, osim kada je to bio broj tri. Predmeti su učesnicima pokazivani otprilike svake sekunde te se mjerila njihova reakcija. Oni su tokom studije morali da odlože svoje telefone i nisu smjeli da ih diraju sve do kraja provođenja studije. Bez znanja učesnika, istraživači su neke od njih zvali na telefon, drugima su slali SMS poruke dok treću grupu nisu ometali.
Rezultati istraživanja pokazali su da su obje grupe ljudi koje su istraživači ometali bile sklonije greškama. Pad u učinkovitosti između onih koji su pozivani i onih kojima su se slale SMS poruke bio je otprilike jednak.
Naravno, u pravom svijetu je situacija još gora jer ometanja uzrokuju prekid glavne radnje što u ljudima puni glavu s mislima koje najčešće nisu povezane s 'mislima nevažnim za izvršavanje zadatka', tačnije trenutnog zadatka. Nadalje, istraživanje je pokazalo da težnja ljudi da nadoknade izgubljeno vrijeme rezultira stresom i frustracijama.
Kako se email uklapa u ovu priču? Arieli tvrdi da je vrijeme da se napusti ustaljena praksa rukovanja emailovima koja podrazumijeva provjeravanje svakog emaila koji stigne kao da zahtjeva hitan odgovor. Istraživanje koje je Arieli proveo u svojoj studijskoj grupi na Univerzitetu Djuk utvrdilo je da zapravo ima vrlo malo emailova koji zahtijevaju hitan odgovor.
Primaoci emailova su rekli da samo 12 odsto poruka zahtjeva čitanje i odgovor u roku od pet minuta, dok čak 35 odsto emailova nije uopšte trebalo biti poslano, odnosno osobe kojima su poslani ih nisu morali niti vidjeti.
Arieli stoga smatra da notifikacije treba eliminisati jer ćemo tako biti koncentrisaniji na poslove koji zahtijevaju našu punu pažnju, ali manje napeti.
"Trebamo jednostavno prihvatiti činjenicu da nisu svi emailovi stvoreni jednaki i da nisu sva ometanja korisna. Uzmu li se u obzir ekonomske implikacije ometanja, smatram da je vrijeme da se preduzme nešto", zaključio je Arieli.
(Jutarnji.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.