Neobjašnjivi, kratki radio signali iz svemira zbunjuju naučnike od kada su primijećeni po prvi put prije gotovo deset godina.
Kratki radijski signali ili fast radio bursts (FRB) izuzetno su snažni, a traju samo nekoliko milisekundi. Način na koji su raspršeni sugeriše na porijeklo izvan naše galaksije. Do danas ih je otkriveno oko 18. Nazivaju se i još “najzbunjujućom zagonetkom u astronomiji.”
Naučnici još uvijek traže uzrok fenomena. No, otkrili su izvor serija FRB-a – smatra se da dolaze iz patuljaste galaksije udaljene milijardama svjetlosnih godina od Zemlje.
“Lociranje izvora takvih signala moglo bi otkriti njihov uzrok.” tvrdi Shami Chatterjee, astrofizičar na Univerzitetu Kornel, glavni autor rada objavljenog u časopisu Nature.
Postavlja se pitanje: Jesu li izvor izvanzemaljci? Vjerovatno ne, kaže Chatterjee. “Nikad ne reci nikad, ali ne mislim tako. Ovo možemo posmatrati iz perspektive fizike koju znamo i razumijemo. Vjerovatnija objašnjenja uključuju neutronsku zvijezdu ili aktivnu galaktičku jezgru, iako postoje mnoge mogućnosti,” kaže on.
Radijska emisija naziva FRB 121.102 iznenadila je naučnike kada su otkrili da se signal poruke ponavlja.
To je odmah otklonilo brojne teorije – “izvor zasigurno ne može biti sudar dvije neutronskih zvijezda. Odmah smo znali da izvor ne može biti eksplozivan. Što god da je, radio bljesak mora preživjeti,” dodaje Chatterjee.
Oprema koja se koristila za otkrivanje FRBs-a može u bilo kojem trenutku vidjeti samo mali komad neba. Otkriće da se FRB 121.102 ponavlja sugeriše da je oprema za detekciju bila usmjerena u dobrom smjeru. “Ako idete u ribolov u tom mjestu na nebu, možda će biti vjerovatnije da će te nešto upecati na tom mjestu nego na drugim nasumičnim mjestima na nebu”, kaže Chatterjee.
U 2015. godini, tim je počeo koristiti interferometrijsku tehnologiju – u ovom slučaju, mreža 27 radijskih tanjira naziva Very Large Array u Novom Meksiku – koji je sposoban za mnogo veće detekcije signala.
“To je bilo intenzivno promatranje”, kaže Chatterjee. Podaci zabilježeni interferometrom snimaju se brzinom od 200 sličica u sekundi na jednom dijelu neba, kaže on, što je rezultiralo terabajtom podataka svakih sat vremena koji su opteretili arhivske i računarske resurse.
Prvih 10 sati snimanja nisu ništa otkrili. Snimali su više od 40 sati – bez rezultata. Frustrirani, tim je zaposlio i Zvjezdarnicu Arecibo u Portoriku. Ovaj put im se posrećilo. Ulovili su devet radio slika u kratkim naletima, što im je dozvolilo da smanje opseg potrage izvora na apsolutno sićušan komad neba.
U promatranom djeliću prema zviježđu Auriga leži patuljasta galaksija puno puta manja od naše, kaže Chatterjee, udaljena oko 2,5 do 3 milijarde svjetlosnih godina. Udaljenost ukazuje na relativnost nastanka tih radijskih signala, događaj koji ih je uzrokovao dogodio se prije nekoliko milijardi godina.
Chatterjee kaže da postoje mnoge teorije o izvoru takvih signala. Smatra da bi slični fenomeni mogli nastati unutar aktivne galaktičke jezgre, koja emitira FRB-e kao odbačenu plazmu. Možda porijeklo leži u novonastalom magnetnom polju ili neutronskoj zvijezdi s iznimno jakim magnetskim poljem.
“Bitno je pitanje,” kaže Chatterjee, “ponavljaju li se svi tipovi takvih signala ili postoje oni koji se ne ponavljaju. Oni su vjerovatno ista stvar, a mi do sada nismo imali dovoljno sreće da promatramo signale koji se ponavljaju.”
Chatterjee zaključuje, “Ali, hej, super, priroda nam je otkrila dvije fantastične tajne, umjesto jedne fantastične tajne.”
(NN/znanost.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.