Svemir

Pad u crnu rupu donio bi nam besmrtnost?

Pad u crnu rupu donio bi nam besmrtnost?
Foto: Thinkstock | Pad u crnu rupu donio bi nam besmrtnost?
N.N.

Ako bi se ikada desilo da upadnete u crnu rupu, vaše ijtelo bi najvjerovatnije bilo rascijepano u komadiće. Bar tako glasi teorija koju zastupaju mnogi današnji fizičari.

Ipak, najnovije istraživanje ukazuje na to da bi mogle da postoje crne rupe koje bi mogle da nam donesu neku vrstu vječnosti.

One bi obrisale, odnosno uništile sav prethodni život osoba koje bi u njih upale, i zarobile ih u paralelnom univerzumu sa beskonačnim brojem mogućih budućnosti.

To je zato što univerzum "sa druge strane" ne bi bio regulisan pravilima uzroka i posljedice koja važe u našem sistemu.

Matematičar Piter Hinc sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju došao je do tog otkrića pomoću proračuna zasnovanih na tačno određenom tipu crnih rupa sa električnim nabojem, piše Dejli mejl.

U stvarnom svijetu, naša prošlost određuje našu budućnost i ovaj determinizam vlada zakonima fizike. To znači da fizički zakoni u našem univerzumu dozvoljavaju postojanje samo jedne moguće budućnosti.

Primjera radi, kada bi naučnici znali kako je tačno nastao svemir, mogli bi teorijski da izračunaju šta će se sve dogoditi do smrti svemira i kraja vremena.

Ali, u Rajsner-Nordstrom-de Siter crnim rupama, ovaj determinizam više ne važi.

Kada bi se svemirski putnik "stropoštao" u ovu vrstu relativno benignih crnih rupa, postoji mogućnost da bi preživio. A ako bi uspio da izbjegne singularnost crne rupe, našao bi se u drugoj vrsti univerzuma, sa druge strane crne rupe.

Nije poznato šta bi se dalje događalo, s obzirom na to da više ne bi bilo uzročno-posljedičnog sistema.

Ishod bi najvjerovatnije bio takav da bi prošlost, sadašnjost i budućnost postojali u isto vrijeme.

Hinc je inače proučavao nerotirajuće crne rupe koje u okviru horizonta događaja imaju Košijev horizont - mjesto na kojem prošlost prestaje da određuje budućnost.

Današnji fizičari smatraju da nijedna osoba ne bi mogla da prođe Košijev horizont iz prostog razloga što to ne bi preživjela. Za vrijeme kretanja ka ovoj tački, vrijeme bi počelo da usporava, a putnik bi se na jednom mjestu našao sa česticama svjetlosti, izuzetno snažnim gravitacionim talasima i svim ostalim što bi crna rupa privlačila u tom trenutu.

Ipak, doktor Hinc tvrdi da su Rajsner-Nordstrom-de Siter crne rupe izuzetak.

"Naravno da nijedan fizičar neće otići tamo da to provjeri. Riječ je o matematičkom pitanju. Ipak, ovaj problem ima i fizičke, pa skoro i filozofske implikacije, zbog čega me je privukao", objasnio je.

"Ima nekih tačnih rješenja Ajnštajnovih jednačina koja su izuzetno glatka, bez anomalija, bez plimskih sila koje se kreću u beskonačnost, gdje se sve savršeno dobro odvija prema Košijevom horizontu. Nakon toga, sve je nejasno", dodao je.

Istraživanje je objavljeno u magazinu "Physical Review Letters".

(NN/b92.net)

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije