Bura koju je podiglo usvajanje Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije, nakon prvog čitanja u Domu naroda parlamenta BiH, i dalje traje. Ovaj zakon je jedan od ključnih koje BiH mora usvojiti na putu priključenja Evropskoj uniji i ukidanju viznog režima.
Njegova izrada trajala je skoro dvije godine, a kada ga je konačno usvojio Zastupnički dom i Dom naroda državnog parlamenta reagovale su vjerske zajednice. Tvrde da nisu protiv donošenja zakona, ali se ne slažu s odredbama koje, prema njihovom mišljenju, diskriminiraju vjerske zajednice i daju prostora za legalizaciju istospolne bračne zajednice.
Zastupnici u parlamentu BiH kažu da su neki amandmani na ovaj zakon već stigli i većina poslanika se slaže sa zahtjevom vjerskih zajednica da zakon ipak treba izmijeniti. Glavna tačka spoticanja jeste dio zakona u kojem se jasno zabranjuje diskriminacija na osnovu "spolne orijentacije".
Vjerske zajednice protiv: Emir Kovačević, predstavnik Međureligijskog vijeća u komisiji za izradu zakona, kaže da ovakav zakon kakav je sad predložen ograničava djelovanje vjerske zajednice i svih drugih organizacija.
"Iako se u samom Prijedlogu zakona o zabrani diskriminacije ne spominje definitivno da se legalizuje istospolni brak, on ostavlja pravni osnov za određene grupacije da zatraže izmjene Porodičnog zakona i da zatraže legalizaciju istospolnog braka, što mi smatramo da je nepotrebno za bh. društvo. Druga stvar jako bitna se tiče slobode vjere, jer ako bi vjerski službenik u govoru imao kritički stav prema homoseksualizmu, mogao bi biti tužen. Mi smo radili u državnoj komisiji za izradu ovog zakona i naši prijedlozi nisu usvojeni. Zato sada šaljemo amandmane", kaže Kovačević.
Svetlana Đurković, predsjednica Udruženja Q, smatra da zakon ni u kojem slučaju ne bi trebalo mijenjati jer inače neće imati smisla.
"Slušala sam raspravu poslanika i oni su zahtijevali da sadašnja odrednica 'polna orijentacija' bude izbrisana i stavljena pod 'ostalo' To ne bi imalo nikakvog smisla. Zakon ne bi bio ni usvojen da to od nas izričito ne traži EU. Ukoliko u amandmanima bude ukinuta odrednica 'spolna orijentacija', onda ništa nismo uradili. EU neće prihvatiti takav zakon i za nekoliko mjeseci će ponovo morati biti vraćena odrednica 'spolna orijentacija'", kazala je Đurkovićeva.
Ona ističe da se ovim zakonom nikome ne daje poseban status, nego je smisao zakona da oni koji su dosad imali posaban status taj status ne izgube.
"Ovaj zakon je protiv dominacije većine. Poenta je da svi dođu u istu ravan. Moramo uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim", kazala je Đurkovićeva.
Korekcije neophodne
Većina zastupnika u državnom parlamentu smatra da će zakon morati biti izmijenjen u amandmanskoj proceduri.
"Odlučili smo prihvatiti zakon u prvom čitanju, ali smo uvažili stav Međureligijskog vijeća, koji smatra da treba poštovati neka moralna i vjerska načela. Svi smo mi na neki način vjernici i to se treba poštovati, a zakon u sadašnjem obliku ima puno kontradiktornosti", kazao je Hazim Rančić, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH.
Martin Raguž, zastupnik u državnom parlamentu, kaže da zakon bez korekcija neće moći proći.
"Potrebno je komunicirati s Međureligijskim vijećem. Ima više stvari koje treba precizirati i mi moramo imati mjeru. Ne moramo biti tolika avangarda. Ovaj je zakon neophodan za ukidanje viza i zato na njemu treba poraditi. Ne mogu reći kako će se zastupnici ponašati, ali bez korekcija zakon neće moći proći", kaže Raguž.
Protiv ovog zakona je i zastupnik Slavko Jovičić.
"Pitam se ko će štititi prava normalnih ljudi ako bi prošao ovaj zakon. Poštujem sve konvencije o zaštiti ljudskih prava, ali ovo nije dobro. Čak i kada bi se to desilo, pitam se kako će ti ljudi stvarati i odgajati djecu, ko će biti mama, a ko tata. Ja ne znam da li je iko u svom životu vidio da je konj skočio na kravu. Mi smo drugačiji mentalitet i ja nisam odrastao u Parizu", kaže Jovičić.
Treba pronaći balans
Zastupnik Beriz Belkić se takođe nada da će zakon biti prilagođen svima i da će u obzir biti uzeta iskustva iz Srbije i Hrvatske, gdje je ovaj zakon usklađen sa zahtjevima vjerskih zajednica.
"Treba pronaći balans između tradicije i kulture našeg naroda i demokratske evropske tendencije. Ja sam za to da se poštuju svačiji zahtjevi i da se pronađe kompromis", kazao je Belkić.
Mišljenja o ovom zakonu podijeljena su i kod građana.
"Neka usvoje da se možemo vjenčavati sa životinjama samo da nam ukinu vize. Šupljih priča je previše. Problem je ovdje što su se vjerske zajednice prepale za svoj autoritet", kaže Sarajlija Edin D.
Penzioner Safet Kerin kaže da ne smiju biti dopušteni istospolni brakovi.
"To nipošto ne smije biti dopušteno. Kako će nam djeca sutra gledati na ulicama takve ljude", kaže Safet.
Drugo čitanje u parlamentu BiH, na kojem će biti izneseni amandmani na zakon, predviđeno je za 24. juni.
Zemlje u EU većinom odobrile istopolne brakove
Svetlana Đurković, predsjednica Udruženja Q, kaže da je ostvarivanje istospolnih brakova moguće u većini evropskih zemalja, a sve članice u Zakonu o suzbijanju diskriminacije imaju odredbu u kojem se jasno zabranjuje diskriminacija na osnovu "spolne orijentacije".
"Prva zemlja u kojoj su omogućeni istospolni brakovi je Holandija. Ona je usvojila Zakon o suzbijanju diskriminacije 2001. godine. Nakon Holandije istosploni brakovi su omogućeni i u Španiji, Engleskoj, Norveškoj, Švedskoj, Belgiji... U nekim zemljama ne postoji jasan zakon o mogućnosti sklapanja tih brakova, nego su oni regulisani na drugi način, recimo u Engleskoj se to naziva civilna zajednica", kaže Đurkovićeva.
Prema standardima Evropske unije, svaka njena članica u ovom zakonu mora imati odredbu u kojem se zabranjuje diskriminacija na osnovu "spolne orijentacije". Ovaj zakon s ovom odredbom, unatoč velikom protivljenju Crkve, prošle godine usvojila je Hrvatska, a početkom ove godine i Srbija.
U srbijanskom parlamentu bilo je uloženo više stotina amandmana na ovaj zakon, međutim, zastupnici su ih odbacili i usvojili zakon koji im je neophodan za uspostavljanje bezviznog režima.
Džemidžić: Usvojiti zakon bez izmjena
Muhamed Džemidžić, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, kaže da je usvajanje zakona o zabrani diskriminacije neophodno za priključivanje BiH Evropskoj uniji i da ga treba usvojiti bez izmjena.
"Ranije nikad nismo imali odredbe koje sada nalaže Evropska unija, a jedna od odredbi je ona koja zabranjuje diskriminaciju na osnovu 'spolne orijentacije'. Zakon s tom odredbom i drugim sličnim usvojile su sve zemlje Evropske unije i one koje to žele postati. Ako zastupnici u Parlamentu BiH prihvate amandmane i izbace ovu odredbu moraće je kad-tad vratiti jer je to uslov EU. Ovaj zakon su s ovom odredbom usvojile i Hrvatska i Srbija, unatoč jakom protivljenju vjerskih zajednica, jer znaju da će ga morati usvojiti kad-tad. To pokazuje postojanje volje u ovim zemljama da idu prema EU", kaže Džemidžić. Dodaje da je kod nas situacija drugačija jer zastupnici ne razmišljaju svojom glavom, nego rade prema uputama stranaka na koje vjerske zajednice imaju veliki uticaj.
"I ovaj slučaj pokazuje da vjerske zajednice u BiH imaju veliki uticaj na politiku i da žele zadržati taj uticaj iako smo sekularna država. S druge strane, pričom o ovom zakonu skreće se pažnja javnosti sa bitnijih tema. Bošnjaci sami sebe stavljaju u inferioran položaj kada govore o ukidanju viza i o tome da drugi imaju rezervne države i da će Bošnjaci jedini ostati uskraćeni za bezvizni režim. Međutim, odbacivanjem ovog zakona pokazuju da ništa ne čine da promijene situaciju. Lopta se prebacuje na drugi teren i niko ne priča sad o bezviznom režimu, nego o odredbi zakona", kaže Džemidžić.
Nasilje na "Sarajevo Queer Festivalu"
Koliko je bh. društvo tolerantno prema homoseksualcima najbolje se pokazalo prošle godine kada je prvi "Sarajevo Queer Festival" prekinut zbog nasilja koje je pratilo njegovo otvaranje. Tada je skupina radikalnih islamista i huligana napala sudionike i publiku koja je došla vidjeti otvaranje izložbe likovnih radova i skulptura, upriličene kao sastavni dio otvaranja "Queer Festivala". Tom prilikom je najmanje šest osoba ozlijeđeno, a priča o nasilju koji je pratio otvaranje festivala obišla je cijeli svijet. I tada je većina predstavnika vlasti takođe bila protiv ovog festivala. Nakon ovog događaja moguće neusvajanje novog zakona o zabrani diskriminacije nimalo ne bi iznenadilo.