Umjesto da slobodno vrijeme provode s vršnjacima u ugodnom druženju, ili na sportskim terenima, učenici sve više postaju ovisnici o računarima, TV-u, mobilnim telefonima i ostalim spravama koje im mogu donijeti podjednako i štete i koristi.
Upozoravaju na to stručnjaci, ali i prosvjetni radnici, koji tvrde da je tinejdžerima teško objasniti da im nekvalitetno provedeno slobodno vrijeme ugrožava razvijanje motoričkih i intelektualnih sposobnosti.
Tuče, prepirke s profesorima, učestvovanje u krađama i upravljanje vozilima bez vozačke dozvole, samo su neki od incidenata u kojima sve češće učestvuju mladi ljudi. To su, kako kažu stručnjaci, neke od posljedica nekvalitetno provedenog vremena izvan škole.
Satima na Facebooku: Nataša Crnković, koordinator programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, ističe da su učenici i studenti nedovoljno zainteresovani za pitanja zaštite i unapređenja životne sredine. Za takvo stanje dijelom krivi obrazovni sistem, koji ih, kako ocjenjuje, "nedovoljno edukuje, pogotovo o aktuelnim i važnim temama kao što su klimatske promjene".
"Nerijetko mladi provode sate na Facebooku, dok je čitanje knjiga mimo fakulteta prava rijetkost. Internet i drugi mediji nude dosta korisnih informacija, ali prečesto su glavni konzumenti slobodnog vremena. Iz vlastitog iskustva preporučujem češće boravke u prirodi, jer nas ona uvijek iznova inspirišu i obogaćuju", kaže Crnkovićeva.
Ocjenjuje da, pored velikog broja sportskih klubova i udruženja, previše mladih dane provodi "zujeći po kafićima."
"Uzimajući u obzir da je Banjaluka grad mladih, i univerzitetski centar, tužno je što su nam penzioneri u svojim protestima najaktivniji dio društva", kaže Crnkovićeva.
Borislav Đurić, predsjednik Omladinske organizacije "Centar" Mrkonjić Grad, smatra da je u našem društvu poremećen sistem vrijednosti, te da je to rezultiralo mnogim negativnim trendovima među mladima.
"Ti trendovi direktno utiču na njih, ali i indirektno, kroz porodicu i druge segmente društva. Neophodna je hitna i sveobuhvatna društvena akcija kako bi se sputalo nasilje, alkoholizam i upotreba drugih opijata, te kako bismo kreativnost mladih usmjerili u društveni razvoj", ocjenjuje Đurić.
Bude se poslije podne: Hasan Stupac, direktor Mješovite elektrotehničke i drvoprerađivačke srednje škole Bihać, tvrdi da učenici svoje slobodno vrijeme troše samo na Internet i posjete kafićima.
"Učenje je svedeno na nulu. Uče samo da bi dobili ocjenu. Na Internetu su im dostupni sadržaji koje ne bi trebalo da gledaju. Neki učenici provedu i po osam sati slobodnog vremena na Internetu. Časovi kod nas u drugoj smjeni počinju u 69.30, a učenik dođe u 14 sati. Kaže nam da je prespavao. Bio je cijelu noć u kafiću i na Internetu", priča Stupac.
Da tinejdžeri sve manje slobodno vrijeme koriste na kvalitetan način, slaže se i Munira Karahodžić, pedagog Mješovite srednje elektromašinske škole Lukavac.
"Kultura življenja u okviru porodice je totalno narušena, pa čak ima i negativne konotacije. Naime, djeca u okviru porodice nisu usmjerena na bavljenje sportom, jer im roditelji nisu razvili pozitivnu svijest o značaju sporta u životu čovjeka. TV program i internet mreža su do te mjere pristupačni svakom djetetu da se time vrši jedna vrsta 'medijskog terora' na djecu. Opet izostaje uloga roditelja, koji djetetu dopuštaju prekomjerno korištenje Interneta i TV-a", pojašnjava Karahodžićeva.
Opasnost od oboljenja: Ona je izrazila zabrinutost što sadržaj TV programa i Interneta ni na kakav način nisu cenzurisani, pa djeca pronalaze sadržaje koji su im izuzetno zanimljivi.
"Zabranjeno voće je najslađe. Međutim, problem je u tome što dosta tih sadržaja nema nikakvu edukativnu i produktivnu vrijednost za razvoj djeteta", kaže Karahodžićeva.
Odrastajući na takav način, kako ističe ovaj pedagog, djeca uopšte ne razvijaju svoje motoričke sposobnosti niti oblikuju svoje tijelo, što može rezultirati raznim oboljenjima.
"S druge strane i razvoj inetelektualnih sposobnosti je upitan, s obzirom na sadržaj informacija koje dijete konzumira", zaključuje Karahodžićeva.
Učenici Poljoprivredne škole iz Banjaluke, Darinka Vujasinović, Vuk Stević i Aleksandar Talić, pristupili su izradi projekta pod nazivom "Ovisnost o internet aplikacijama", s kojim namjeravaju da učestvuju u školskom takmičenju iz demokratije.
Došli su do zaključka da mladi određeni period dana provedu uz Internet u razne svrhe, posjećujući razne sajtove, u svrhu edukacije i zabave.
"Pošto sam veliki filmofil, na Internetu gledam razne filmove", kaže Vuk Stević, odličan učenik banjalučke Poljoprivredne škole.
Njegov školski drug, Aleksandar Talić, smatra da neki njegovi poznanici zaista svoj život ne mogu zamisliti bez Interneta.
Internetom dogovaraju sukobe: "Poznajem drugaricu koja je potpuno postala ovisna od društvenoj mreži Facebook. Sve svoje misli i radnje ona dijeli s poznanicima na toj mreži. Uvijek piše komentare tipa 'Ustala sam', zatim 'Maloprije sam ručala', i slične, koji, vjerujem da nikoga ne zanimaju osim nje", kaže Talić.
Nada Rosić, pedagog u banjalučkoj Poljoprivrednoj školi, istakla je i pozitivnu stranu Interneta.
"U posljednje vrijeme mnogo se priča o štetnosti Interneta za djecu, koja zaista postoji ako se na dijete ne utiče onako kako bi trebalo. Međutim, svi mi zanemarujemo pozitivne stvari koje Internet, ali i drugi mediji, pružaju tinejdžerima", kaže Rosićeva.
Dodaje da u okviru časova informatike, učenici neko vrijeme imaju pravo da koriste Internet u sopstvene svrhe. Učenici to vrijeme najčešće koriste za zabavu i razonodu, ali bilo je i slučajeva koji su opasni po djecu.
"Do sada smo imali nekoliko slučajeva kada su putem Interneta učenici između različitih škola dogovarali tuče. Zadnji put je pred našom školom intervenisala i policija. Takvi slučajevi su rijetki, ali ih ima, i trebalo bi ozbiljno da se shvate", naglašava Rosićeva.
Sociolog Slavo Kukić kaže da se Internet nametnuo kao alternativa svim vrstama fizičkog trošenja energije. Kako dodaje, to ima dobre, ali i loše strane.
"Uopće nije sporno da su na TV-u i Internetu sadržaji koje djeca ne bi trebalo da gledaju. Sva istraživanja pokazala su da se najveći dio kriminalnih radnji i sklonosti nasilju mogu velikim dijelom pripisati sadržajima koji se konzumiraju putem televizijskih ekrana", naglašava Kukić.
Tolerancija prema nasilju: Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, kaže da je sigurno da djeca danas slobodno vrijeme ne koriste na kvalitetan način, i dodaje da bi kvalitet korištenja slobodnog vremena trebalo da bude u funkciji razvijanja njegovih sposobnosti.
"Internet je izazov, pruža velike mogućnosti, ali sa sobom nosi i rizike koje djeca sama ne mogu prepoznati niti se sami mogu zaštititi", kaže ona i dodaje:
"Mediji su izvor mnogih informacija. Oni su pomoć u učenju, sticanju novih znanja o kvalitetu življenja, drugim sredinama, i slično. Međutim, pored pozitivnog djelovanja, njihov uticaj može biti i potpuno suprotan. Među stručnjacima je posebno prisutna rasprava o uticaju medija na nasilje među djecom, ali i uticaju reklama, te ističu da ti sadržaji mogu ostaviti teške posljedice na psihosocijalni razvoj i ponašanje djeteta".
Prema njenim riječima, reklame u dobrom dijelu mogu negativno uticati na razvoj identiteta djeteta.
Posljedice gledanja nasilja, po ocjeni stručnjaka, mogu biti različiti strahovi, podsticanje na agresiju ili imitiranje istog ponašanja, pa i tolerantan odnos prema takvim događajima.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) kažu da je regulativa za zaštitu djece i maloljetnika u oblasti emitovanja TV programa u skladu s evropskim standardima i da pruža zadovoljavajuću osnovu za zaštitu od neprimjerenih programskih sadržaja.
Saznajemo da je u periodu od 2004. do 2008. godine izrečeno ukupno 20 izvršnih mjera po osnovu kršenja odredbi RAK-a koje se tiču zaštite djece i maloljetnika.
Sve to upućuje na činjenicu da na mlade treba na razne načine uticati da svoje slobodno vrijeme koriste zdravije, na svježem vazduhu, šetnjom u prirodi ili u druženju uz neku društvenu igru, a manje u zagušljivim kafićima ili uz Internet.
Internet kao alkoholizam
Koliko Internet može biti opasan pokazuje i primjer da bi Kina mogla postati prva zemlja koja će proglasiti ovisnost o toj globalnoj mreži kliničkim oboljenjem. Ministarstvo zdravlja te zemlje sljedeće godine trebalo bi da objavi priručnik u kome će nova vrsta ovisnosti biti stavljena u istu kategoriju kao kockanje i alkoholizam.
Prema nalazima Tao Rana, ljekara iz Kine i osnivača prve klinike za ovisnost od Interneta, prosječni ovisnik za računarom dnevno provede između šest i 69 časova. Ovisnici često pate od depresije i straha, te izbjegavaju društvo drugih ljudi, a mnoge muči i nesanica.