Zoo-park "Banjaluka" suočava se s brojnim problemima, a zbog krize i nedostatka sredstava, ukoliko ne dobiju pomoć, postoji mogućnost i da smanje broj životinja.
U Direkciji ističu da je nedostatak sredstava glavni problem za zoo-park kako bi na pravi način mogao funkcionisati.
"Zbog smanjenja broja posjetilaca i povećanja troškova za ishranu životinja, struju, te druge dažbine tokom zimskog perioda, zoo-park teško može da ispunjava svoju namjenu", kaže Zoran Suvajac, vlasnik i direktor ovog parka.
Zaposleni u zoo-parku planirali su da povećaju broj životinja, ali ako ne dobiju pomoć postoji mogućnost da smanje i ovaj broj životinja koje imaju.
Jedini u RS: Projekat je pokrenut 1997. godine, a ovaj zoo-park je jedini u RS, te drugi u BiH, tako da, prema Suvajčevim riječima, taj objekat sa svim pratećim sadržajima predstavlja veliki interes za Banjaluku i RS.
Kaže da u zimskom periodu opada broj posjetilaca parka, jer građani nemaju razvijenu naviku da u hladnijim danima posjećuju takve objekte.
"Najveći problem je što životinje u ovom periodu, da bi zadržale temperaturu tijela, moraju da jedu više nego za vrijeme drugih godišnjih doba, pa zbog toga imamo i veće troškove", kaže Suvajac.
Osim toga, za održavanje prostora u kojima životinje borave, potrebna je i veća količina električne energije kako bi se objekti zagrijali, zbog čega im treba više sredstava da bi moglo da se nastavi s radom.
Trenutno najskuplja životinja u zoo-parku koja uveseljava sve ljubitelje prirode je makaki majmun, koji košta između 7.000 i 10.000 KM.
"Borimo se kao lavovi da ovaj projekat ne propadne, da uvijek napravimo nešto novo. Zbog izražene izgradnje stambenih objekata porodice, mladi i drugi građani imaju sve manje sadržaja, naročito onih u prirodi. Odrastao sam u ovom gradu, faktički nikad ništa nismo imali, osim kupanja na Vrbasu. To me podstaklo da napravim zoološki vrt", kaže Suvajac.
Važan za grad i RS: Dodaje da je zoo-park proglašen važnim za grad, odnosno da je Ministarstvo trgovine i turizma RS zoo-park proglasilo prostorom od interesa za RS.
"Međutim, do danas nismo imali posjetu zvaničnih organa od kojih nam je potrebna pomoć. Od početka stvaranja zoo-parka u Banjaluci pokušavali smo da pokažemo svima da je ovo važna stvar za naš grad i državu. Bilo bi nam od pomoći da nam se bar izađe u susret pri plaćanju struje i vode. Mogli bismo onda svim građanima da omogućimo besplatan ulaz", naglasio je Suvajac.
U zimskom periodu mnogo je manja posjeta, a tokom toplijih dana u zoo-vrt mališane dovode roditelji, djedovi i bake.
"U toku zime imamo veće režijske troškove. Kada bismo dobili pomoć, mogli bismo imati više krokodila, majmuna i drugih životinja, odnosno objekata u kojima bi te životinje boravile, jer te prostore treba zagrijati", kaže Suvajac.
U zoo-parku živi oko 50 vrsta životinja, među kojima su lame, afrički nojevi, jeleni lopatari, kanadski vukovi, rakuni, makaki majmuni, škotske ovce, kornjače...
U tom parku imaju i veliki problem sa dobijanjem odobrenja za uvoz životinja, jer je procedura spora, a njima je za rad nepohodno još životinjskih vrsta.
Suvajac kaže da park nije samo prostor u kojem se nalaze životinje, nego da u njemu postoje još neki prateći sadržaji.
"Ovo je zabavni park koji podrazumijeva i zoo-park. Ovo je mjesto za rekreaciju i zabavu", kaže Suvajac.
Veliki broj stranih gostiju: Da park, kako ističe, vrijedi, pokazuje i broj gostiju iz inostranstva.
"Do sada smo imali mnogo gostiju iz inostranstva, gotovo svaki treći automobil koji je bio parkiran ispred parka bio je stranih registracija", kaže Suvajac.
On je izrazio nadu da će nadležni prepoznati da je taj park bitan za turističku ponudu Banjaluke i da će im izaći u susret.