Reforma visokog obrazovanja koja je provedena u RS nametnula je potrebu donošenja novog zakona da bi se jasnije definisala neka rješenja i preciznije uredila ta oblast, ističe Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS.
Dodaje da donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju ima za cilj da obezbijedi kvalitetniji rad visokoškolskih ustanova.
"Prosvjetna inspekcija će kontrolisati da li visokoškolske ustanove rade u skladu sa zakonom, a nezakonit rad će biti sankcionisan", kaže Kasipović.
Govoreći o Nacrtu zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama, koji i drugim izdavačima omogućuje izdavanje udžbenika, Kasipović ističe da se uvođenjem liberalizacije u oblast izdavanja udžbenika daje mogućnost da se tržištu ponudi kvalitetniji udžbenik.
"Zakon bi u toj oblasti trebalo da obezbijedi ključna dva principa, a to su transparentnost i nediskriminacija. Iskustva u okruženju potvrđuju da je dobra opredijeljenost da se nastavniku daje sloboda izbora udžbenika. Na izdavaču je da stvori što kvalitetniji udžbenik", objašnjava Kasipović.
NN: Da li će se Nacrtom zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama obezbijediti bolji kvalitet udžbenika, te da li je utvrđeno da pojedini udžbenici nisu prilagođeni učenicima?
KASIPOVIĆ: U RS nije urađena kompletna analiza svih udžbenika na osnovu koje bismo mogli procijeniti koliko su postojeći udžbenici dobri ili loši i koliko su zaista prilagođeni učenicima. Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Republički pedagoški zavod obezbijediće kompletnu, stručnu i sveobuhvatnu analizu udžbenika. Naša namjera je da, s jedne strane, obezbijedimo što kvalitetnije udžbenike za osnovnu i srednju školu, a s druge strane, da omogućimo veći izbor udžbenika. Uvođenjem liberalizacije u oblast izdavanja udžbenika daje se prilika razvoju te važne privredne grane i mogućnost da se tržištu ponudi kvalitetniji udžbenik. Zakon bi u toj oblasti trebalo da obezbijedi ključna dva principa, a to su transparentnost i nediskriminacija. Iskustva u okruženju potvrđuju da je dobra opredijeljenost da se nastavniku daje sloboda izbora udžbenika. Na izdavaču je da stvori što kvalitetniji udžbenik.
NN: Iako se udžbenici ne izdaju bez odobrenja Ministarstva, postojale su tvrdnje da udžbenici posjeduju određene greške. Da li je to tačno i kako objasniti takve nedostatke u udžbenicima?
KASIPOVIĆ: Ministarstvo prosvjete i kulture u postupku odobravanja udžbenika sarađuje sa Republičkim pedagoškim zavodom, koji utvrđuje usklađenost udžbenika s nastavnim planom i programom. U određenim udžbenicima ima grešaka, prije svega, zbog nedovoljnog lektorskog i recenzentskog rada na samom rukopisu udžbenika. Zakonom o udžbenicima biće pooštrena kontrola u pripremi, kao i u praćenju upotrebe udžbenika, te rezultatima njegovog korištenja u obrazovno-vaspitnom radu. Do sada su stručnu ocjenu udžbenika davala dva recenzenta, a ovim zakonom je predviđeno da budu tri recenzenta.
NN: Nacrt zakona predviđa i otvaranje prostora za druge izdavače. Koji izdavači će moći da izdaju školske udžbenike?
KASIPOVIĆ: Izdavači će ubuduće morati imati licencu za izdavanje udžbenika, a biće propisani i uslovi i postupak odobravanja udžbenika. Izdavač mora biti registrovan u BiH za obavljanje izdavačke djelatnosti. Uz zahtjev za odobravanje udžbenika, izdavač će biti obavezan da priloži i elaborat izdavača o rukopisu udžbenika, u kojem će biti navedena zajednička zaključna ocjena recenzentske komisije o usklađenosti teksta i likovnih sadržaja rukopisa udžbenika sa nastavnim planom i programom i uzrastom učenika. Novina je da će Ministarstvo voditi registar odobrenih udžbenika i evidenciju o njihovom izboru i zastupljenosti u školi. Zakon je predvidio praćenje udžbenika i rezultate njegove primjene u obrazovno-vaspitnom radu, te da na osnovu toga Republički pedagoški zavod vrednuje udžbenik na osnovu udžbeničkog standarda. Izbor udžbenika u školama vrši se na osnovu liste odobrenih udžbenika koja će biti objavljena u "Službenom glasniku Republike Srpske". Udžbenik će birati predmetni nastavnici, odnosno nastavnici razredne nastave. Naravno, očekujemo poboljšanja teksta zakona kroz javnu raspravu.
NN: Novim zakonom o visokom obrazovanju pooštreni su uslovi koje visokoškolske ustanove treba da ispune da bi počele s radom. Da li to znači da će se pristupati i zabrani rada određenim visokoškolskim ustanovama?
KASIPOVIĆ: Reforma visokog obrazovanja koja je provedena u Srpskoj nametnula je potrebu donošenja novog zakona da bi se jasnije definisala neka rješenja i preciznije uredila ta oblast. Prema novom zakonu, Narodna skupština RS utvrđuje opravdanost osnivanja i za privatne i za javne visokoškolske ustanove i donosi odluku o davanju saglasnosti na elaborat. Cilj nam je da obezbijedimo kvalitetniji rad visokoškolskih ustanova. Prosvjetna inspekcija će kontrolisati da li visokoškolske ustanove rade u skladu sa zakonom. Nezakonit rad biće sankcionisan.
NN: Na koji način pristupiti unapređenju bolonjskog procesa u RS koji je prošle godine ocijenjen ocjenom tri?
KASIPOVIĆ: Visokoškolske ustanove u RS uspostavile su kancelarije za osiguranje kvaliteta i imale su obavezu da do kraja januara urade samoevaluacione izvještaje i dostave ih Savjetu za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Ovi izvještaji će svakako pokazati stepen implementacije bolonjskog procesa na pojedinim visokoškolskim ustanovama. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu svi studijski programi, osim medicine i stomatologije, koncipirani su po modelu 4+1+3, a na Univerzitetu u Banjaluci samo na jednoj organizacionoj jedinici dio studijskih programa koncipiran je po modelu 3+2+3, a ostali po modelu 4+1+3. U martu će biti predstavljen Izvještaj grupe za praćenje napretka bolonjskog procesa, u čijem radu učestvuju i tri predstavnika iz RS, o rezultatima ostvarenim u reformi visokog obrazovanja zasnovanoj na bolonjskim principima u posljednjih deset godina. Vjerujem da će eksperti ponuditi i pravce unapređenja bolonjskog procesa.
NN: Koje su najvažnije izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, koji preciznije definiše upisnu politiku u skladu s potrebama tržišta?
KASIPOVIĆ: Izmjenama i dopunama Zakona precizirane su nadležnosti koje obavlja Savjet za razvoj srednjeg obrazovanja i vaspitanja, među kojima je i razmatranje potrebe poslodavaca i tržišta rada u vezi sa upisnom politikom. Tim zakonom, Centar srednjih škola u svom sastavu može da ima gimnaziju i najviše tri struke, a ako u svom sastavu nema gimnaziju, može imati najviše četiri struke, o čemu će se voditi računa prilikom upisa u školsku 2010/2011. godinu.
Radi obezbjeđenja veze između srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada osniva se tripartitno savjetodavno vijeće na nivou RS u čiji sastav će biti uključeni predstavnici poslodavaca, sindikata i Ministarstva, a čija nadležnost će biti i učestvovanje u kreiranju upisne politike u srednjim stručnim školama prema potrebama tržišta rada.
NN: U RS 8,7 odsto građana nije završilo ni osnovnu školu, a 34,9 odsto ima samo osnovnu školu. Kada se mogu očekivati povoljnije statistike u toj oblasti koje bi trebalo da obezbijedi Zakon o obrazovanju odraslih?
KASIPOVIĆ: Školovanje odraslih trebalo bi zaživjeti u ovoj godini. Prilikom izrade plana obrazovanja odraslih, Zavod će voditi računa o obrazovnoj strukturi stanovništva po opštinama. U tom planu biće utvrđene potrebe RS i definisan način sticanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja po posebnim programima. Vjerujem da ćemo u narednim godinama imati povoljnije statistike kad je riječ o obrazovanju.
NN: Krajem prošle godine održan je prvi elektronski čas u osnovnoj školi. Kada će RS biti u mogućnosti da takav način izvođenja nastave omogući i u drugim školama?
KASIPOVIĆ: Naš cilj je da se takav način izvođenja nastave omogući u svim školama. S tom namjerom je Ministarstvo prosvjete i kulture potpisalo nedavno sporazum o saradnji sa Intelom. Tim sporazumom RS su ustupljena prava na korištenje edukativnih digitalnih sadržaja u vrijednosti od 15 miliona američkih dolara, kao i pravo prevođenja i prilagođavanja potrebama nastavnih programa. Zahvaljujući toj saradnji, učenici i nastavnici u RS moći će da koriste sve dobrobiti koje tehnologija omogućava. Prvi korak u korištenju Intel skul obrazovne tehnologije odnosi se na module iz prirodnih nauka koji će biti dostupni nastavnicima u našim školama.
NN: Da li se profesori na domaćim fakultetima pridržavaju pravila da ispite održavaju javno, u cilju sprečavanja korupcije u visokom obrazovanju?
KASIPOVIĆ: Ministarstvo prosvjete i kulture iniciralo je prijedlog da se ispiti održavaju javno, jer smatramo da je to najbolji način prevencije protiv korupcije. Vjerujemo da će dio sredstava koji je odobren javnim univerzitetima iz Razvojnog programa RS biti iskorišten za stvaranje uslova za javno održavanje ispita, ali i sami studenti treba da insistiraju na javnosti ispita.
NN: S obzirom na to da 50 odsto nastavnika i učenika u osnovnim školama u RS nije obučeno za rad na računaru, da li je počela realizacija programa informatičkog opismenjavanja radnika, koja je najavljena krajem prošle godine?
KASIPOVIĆ: Ministarstvo prosvjete i kulture zatražilo je od škola podatke o informatičkoj osposobljenosti nastavnika. Poslije sumiranja tih podataka, moći ćemo reći za koji broj nastavnika je potrebno informatičko usavršavanje i organizovaćemo dodatnu obuku do kraja ove školske godine. Korištenjem mogućnosti savremenih tehnologija, nastavnici će sebi olakšati rad i učiniti čas zanimljivijim.
NN: Kada će Ministarstvo imati podatke o broju izostanaka učenika, koji se namjerava smanjiti nagrađivanjem najuspješnijih škola?
KASIPOVIĆ: Akcija "Učimo, ne bježimo od znanja" pokrenuta je s ciljem da smanjimo broj izostanaka učenika sa nastave. U prošloj školskoj godini zabilježeno je više od dva miliona izostanaka sa časa u srednjim školama, a u školskoj 2007/2008. gotovo tri miliona izostanaka. Naša namjera je da u drugom polugodištu ove školske godine smanjujemo izostanke iz mjeseca u mjesec. Na kraju svakog mjeseca, škole će dostavljati izvještaje i odjeljenje s najmanjim brojem izostanaka biće nagrađeno.
NN: Na koji način nastojite uticati na suzbijanje delinkventnog ponašanja učenika za vrijeme nastave, koje je u velikoj mjeri prisutno u školama?
KASIPOVIĆ: Ministarstvo prosvjete i kulture, zajedno sa još dva ministarstva, potpisalo je Protokol o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja među djecom i mladima i on se provodi u školama. Vršnjačko nasilje je proizvod ukupnih odnosa u društvu i može se spriječiti samo preventivnim djelovanjem svih, prije svega porodice, ali je važna i posvećenost pedagoga i psihologa kao i kompletnog nastavnog osoblja u školama. Zajedno sa nevladinim organizacijama radimo na brojnim projektima koji imaju za cilj stvaranje tolerancije i međusobnog uvažavanja među mladima.