Klara Cetkin, djevojački Ajzner, rođena je 5. jula 1857. godine. Bila je uticajni njemački socijalistički političar i borac za ženska prava. Do 1917. je bila aktivna u Socijaldemokratskoj partiji Njemačke, a zatim je stupila u Nezavisnu socijaldemokratsku partiju Njemačke i njegovom ekstremnom ljevičarskom krilu, Spartakističkoj ligi - koja je kasnije postala Komunistička partija Njemačke, koju je ona predstavljala u Rajhstagu tokom Vajmarske republike od 1920. do 1933. godine.
Cetkinova je inače bila jedna od najistaknutijih revolucionarki i članica međunarodnog radničkog pokreta. Socijalističkom pokretu je prišla još osamdesetih godina 19. vijeka, a 1882. godine morala je emigrirati. Djelovala je unutar proleterskih organizacija u Francuskoj, Austrougarskoj, Italiji i Švajcarskoj. Od 1890. godine upravljala je ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, uređivala list "Die Gleichheit" i organizovala 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena, na kojoj je izabrana za sekretara saveza. Međunarodna konferencija žena proglasila je 8. mart danom žena radnica 1910. godine u Kopenhagenu. Kao pripadnica organizacije "Spartakovaca" bila je uhapšena za vrijeme Prvog svjetskog rata. Od osnivanja Komunističke partije Njemačke bila je članica i poslanik sve do dolaska nacionalsocijalista. Uz svoju bogatu revolucionarnu djelatnost, kao istaknuta politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta i saradnica Engelsa i Lenjina, bila je plodna spisateljica, publicistkinja i izvanredan govornik. Među njenim djelima ističu se "Duhovni proletarijat", "Žensko pitanje i socijalizam", "Žene i Komunistička partija" i "Protiv fašizma i imperijalističkog rata".
Školujući se za nastavnicu, Cetkinova se povezala sa ženskim i radničkim pokretom u Njemačkoj. Postala je član Socijalističke radničke partije. Ova partija je osnovana 1875. spajanjem dvije prethodne partije: Opšte njemačke radničke asocijacije, koju je osnovao Ferdinand Lasal i Socijaldemokratske radničke partije Augusta Bebela i Vilhelma Libknehta. Godine 1890. njeno ime je promijenjeno u današnje - Socijaldemokratska partija Njemačke.
Zbog zabrane socijalističkih aktivnosti koju je u Njemačkoj uveo Oto fon Bizmark 1878. godine, Klara Cetkin je prešla u Cirih 1882. a zatim je otišla u egzil u Pariz. Tokom boravka u Parizu, igrala je važnu ulogu u osnivanju Socijalističke internacionale. Takođe je uzela prezime svog partnera, ruskog revolucionara Osipa Cetkina s kojim je imala dva sina. Kasnije je bila udata za umjetnika Georga Fridriha Cundela od 1899. do 1928.
Klara Cetkin je u SPD-u s Rozom Luksemburg, bliskom prijateljicom i povjerenicom, bila jedna od glavnih ličnosti lijevog revolucionarnog krila partije. U debati o revizionizmu na početku dvadesetog vijeka s Rozom Luksemburg napada reformističke teze Eduarda Bernštajna.
Veoma ju je interesovala ženska politika, uključujući borbu za ravnopravnost i pravo glasa za žene. Razvila je socijaldemokratski ženski pokret u Njemačkoj; od 1891. do 1917. pisala je za SPD-ove ženske novine "Die Gleichheit", odnosno "Jednakost". Godine 1907. postaje vođa novoformirane "Ženske kancelarije" u SPD-u. Organizovala je proslavu prvog Međunarodnog dana žena, 8. marta 1911. Tokom Prvog svjetskog rata, Klara Cetkin je sa Karlom Libknehtom, Rozom Luksemburg i drugim uticajnim političarima iz SPD-a odbacila partijsku politiku "Burgfrieden", odnosno primirje sa vladom, obećanje o uzdržavanju od svih štrajkova tokom rata. Uz druge antiratne aktivnosti, Cetkinova je organizovala međunarodnu žensku antiratnu konferenciju u Berlinu 1915. godine. Zbog antiratnih stavova bila je hapšena nekoliko puta tokom rata. Bila je jedan od saosnivača Spartakističke lige 1916. godine i Nezavisne socijaldemokratske partije Njemačke koja se 1917. odvojila od svoje matične partije, SPD-a, zbog neslaganja s njenim proratnim stavovima. Januara 1919. godine, nakon Njemačke revolucije novembra prethodne godine, osnovana je Komunistička partija Njemačke kojoj pristupa i predstavlja je od 1920. do 1933. u njemačkom parlamentu. Intervjuisala je Lenjina o "ženskom pitanju" 1920. i transkript intervjua se može naći na engleskom jeziku. Do 1924. godine, Klara Cetkin je bila član Centralne kancelarije KPD-a; od 1927. do 1929. bila je član partijskog Centralnog komiteta. Takođe je bila član Izvršnog komiteta Komunističke internacionale od 1921. do 1933. godine. Izabrana je 1925. za predsjednika njemačke ljevičarske humanitarne organizacije "Rote Hilfe", odnosno "Crvene pomoći". Avgusta 1932. godine, kao predsjedavajuća Rajhstaga po starješinstvu, pozvala je narod da se bori protiv nacionalsocijalizma. Kada su Adolf Hitler i njegova Nacional-socijalistička njemačka radnička partija preuzeli vlast, Komunistička partija Njemačke je izbačena iz Rajhstaga nakon požara koji se dogodio u njemu 1933. godine, a Klara Cetkin posljednji put odlazi u egzil, ovoga puta u Sovjetski Savez. Tamo je umrla 20. juna iste godine, sa skoro 76 godina. Sahranjena je kod zidina Kremlja u Moskvi.