Iako BiH obiluje turističkim potencijalima, oni nisu dovoljno iskorišteni, niti se u razvoj turizma ulaže dovoljno sredstava.
Stav je to turističkih organizacija, odakle stiže poruka da bi ulaganjem više novca naša zemlja mogla da ima mnogo veći profit od te privredne grane.
Dok se BiH može ponositi, ali i zarađivati od ljepota kojima raspolažu Sarajevo, Mostar, Međugorje, Neum, Banjaluka, Zelenkovac kod Mrkonjić Grada, planinske ljepotice i čiste rijeke i jezera, ovi biseri ne bilježe optimalan broj posjetilaca.
Da je turizam velika privredna šansa BiH i da može ubrzo da postane pravi brend naše zemlje, potvrdilo je i niz tradicionalnih manifestacija, koje svaki put budu dobro posjećene.
Međutim, da prostora za unapređenje ima i na tom polju, dokazuje podatak da se ti događaji ubrzo zaborave, odnosno, da posjetilaca mjesta gdje se te manifestacije dešavaju kasnije gotovo i nema.
I građani se slažu da je BiH prepuna prirodnih ljepota i atraktivnih turističkih destinacija, ali i interesantnih dešavanja. Mišljenja su kako nema sredine koja ne pretenduje da joj turizam bude među najprioritetnijim privrednim granama.
Ipak, smatraju da je dosta destinacija zanemareno turističkom prezentacijom.
"Zašto bi nas neko posjetio, kada BiH, koliko mi je poznato, nema dovoljno promocije izvan naše države, niti radimo na privlačenju stranih turista? Svi nas ignorišu, a bogatstva kojim raspolažemo propadaju", kaže Banjalučanin Milan Kovačević.
Sasvim je sigurno da bi još više trebalo da se radi na promociji bh. turističkih potencijala, ali se u njih mora i ulagati kako bismo dobili rezultate, slažu se i u turističkim organizacijama.
Manji broj posjetilaca: U Turističkoj organizaciji RS (TORS) navode da je preduslov za razvoj i unapređenje turizma, između ostalog, uređena infrastruktura i bogatija vanpansionska ponuda.
"U prva četiri mjeseca ostvareno je 66.445 dolazaka i 148.983 noćenja, a što je u odnosu na isti period prošle godine manje za 2.1 odsto", priznaju u TORS-u.
S druge strane, i iz Turističke zajednice FBiH dolazimo do zabrinjavajućih podataka.
Od njih saznajemo da je FBiH prošle godine posjetilo 333.282 turista, dok je taj broj 2008. godine bio veći i iznosio je 359.419.
"U razvoj turizma se ne ulaže ni približno dovoljno sredstava, s obzirom na resurse koje imamo i možemo iskoristiti. Kako bismo od turizma zarađivali više novca, nedostaje nam odgovarajuća infrastruktura, prije svega putna infrastruktura, sadržaji i jaka promocija na nivou države", kaže Sanela Smajlović iz Turističke zajednice FBiH.
U Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo (TZKS) smatraju da se turizam samo "deklarativno tretira kao perspektivna grana privrede".
"Iako trenutno Kanton Sarajevo pruža raznovrsnu turističku ponudu, potrebno je preduzeti niz aktivnosti kojima bi se obogatila turistička ponuda i stavili u funkciju nedovoljno iskorišteni turistički potencijali", stava su u TZKS-u.
Kriza utiče na ulaganja: Slično navode i u Turističkoj organizaciji Banjaluka (TOBL), gdje takođe kažu da taj grad posjeduje veliki broj potencijala za razvoj turizma koji, kako priznaju, još nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni.
Tvrde da su za oko šest godina postojanja TOBL-a, ta turistička organizacija i Administrativna služba grada Banjaluka uradile mnogo toga da bi turizam Banjaluke, kako navode, "pokrenuli s mrtve tačke".
"Međutim, sve to je samo početak, te će se aktivnosti i ulaganja u razvoj turizma Banjaluke nastaviti i u budućnosti", obećavaju u TOBL-u.
Ali, zabrinjava njihova konstatacija da će recesija uticati na dalja ulaganja u ovu privrednu granu.
"Nažalost, svjetska ekonomska kriza je uticala i na ulaganja u turizam, te će, s obzirom na te okolnosti, biti uspjeh ako u ovoj godini ostvarimo prošlogodišnja ulaganja", rekao je Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u TOBL-u, odgovarajući na pitanje da li se u razvoj turizma ulaže dovoljno sredstava.
U TOBL-u priznaju da u Banjaluci, kao i u cijeloj BiH, ne postoji praćenje turističke potrošnje u svim segmentima. Kažu da zbog toga nemaju podatke o ukupnim prihodima od turizma.
"Turistički sadržaji u gradu Banjaluci se iz godine u godinu obogaćuju, tako da se već može govoriti o pojedinim specifičnim turističim proizvodima, kao što su oni u avanturističkom turizmu, razgledanje grada... Tu su još i izleti, posjete institucijama kulture, sportski i rekreativni sadržaji, te brojna dešavanja tokom cijele godine", ponosni su u TOBL-u.
Međutim, u kolikim smo problemima do cilja da postanemo magnet za posjetioce, dovoljno ilustruje podatak da se ne možemo pohvaliti čak ni smještajnim kapacitetima.
Naime, u Agenciji za statistiku BiH ističu da je broj ležajeva za posjetioce, kojima naša zemlja raspolaže, u aprilu iznosio 24.456, te da je on manji za 1,1 odsto u odnosu na mart.
Međutim, Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, tvrdi da BiH ima, i u oblasti ugostiteljstva, ali i hotelijerstva, solidnu uslugu. Ističe da nedostaje smještaja visoke kategorije, na primjer, hotela sa pet zvjezdica i sa velnesom.
Saradnja bez rezultata: On priznaje da saradnja tog udruženja sa turističkim organizacima donosi vrlo slabe rezultate.
"Oko 95 odsto turističkih agencija radi na odvođenju turista iz naše zemlje prema stranim destinacijama. Vjerovatno je da turistički radnici rade onoliko koliko imaju sredstava. Rekao bih da nemamo jedinstvene državne strategije, odnosno adekvatnu promociju BiH", poručuje Hadžić.
On je, ipak, mišljenja da promocija BiH nije jeftina. Međutim, komentarišući anketno pitanje koje se nalazi na Internet stranici tog udruženja, koje glasi: "Može li turizam biti vodeća privredna grana u BiH", a na koje je 76 odsto anketiranih odgovorilo potvrdno, Hadžić kaže da je turizam druga privredna grana po važnosti u BiH.
"Mi nemamo industrije i proizvodnje, ali imamo lijepu zemlju, čistu prirodu, nezagađenu vodu. Već dugo sam u turizmu, oko 35 godina, i na sreću, naši građani su sačuvali svoju dušu, gostoprimljivi smo prema strancima. Pa, molim vas, time treba da pokušamo privući posjetioce", kaže Hadžić.
A koliko smo neuspješni na ovom polju, najbolje ilustruje činjenica da čak i u resornim ministarstvima potvrđuju da problema ima. Nevenko Herceg, federalni ministar turizma i okoliša, kaže da je FBiH destinacija prirodnog turizma koji se temelji na još očuvanom prostoru i prirodnim ljepotama.
"Uz nekih stotinak lokacija koje treba posjetiti, imamo sreću da posjedujemo složenu i zanimljivu mješavinu povijesti, tradicije, kulture, gastronomije...", navodi Herceg.
Prostor za unapređenje: Federalni ministar turizma i okoliša, međutim, priznaje da još ima dovoljno prostora za unapređenje turističke ponude.
"Mi smo mala turistička destinacija koja se tek mora izboriti za značajnije mjesto na turističkom tržištu. Neupitno je da imamo potencijale za razvoj turizma, međutim, i dalje zaostajemo u razvoju osnovne i prateće infrastrukture", ističe Herceg.
Saglasan je Herceg da, bez obzira na to što bez prirodnih resursa nema turizma, ključ uspješnosti te privredne grane nije samo u rijekama, planinama i netaknutim šumskim bogatstvima.
"U slučaju FBiH, razvoj prateće infrastrukture nije dostigao razinu na kojoj bismo mogli graditi konkurentnost na zahtjevnom turističkom tržištu iz razloga nedostatka svježeg kapitala", smatra Herceg.
S druge strane, Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, problem vidi u tome što nije izvršena kategorizacija objekata - ni seoskih domaćinstava, niti hotelskih smještaja.
"Sigurno na marketinškom planu nije dovoljno urađeno, počev od lokalnih turističkih organizacija, do Turističke organizacije RS. To bi u narednom periodu trebalo da bude naš zadatak. Treba što više da promovišemo naše potencijale, u svim segmentima", kaže Gluhaković.
Priznaje da je to, s obzirom na konkurenciju u okruženju i svijetu, težak zadatak.
"Svi se borimo da na svoje prostore privučemo što više posjetilaca. Ipak, 'utakmica' nije lagana", rekao je Gluhaković.
Međutim, dok čekamo da rezultat utakmice bude povoljan za našu zemlju, susjedne zemlje od turizma zarađuju stotine miliona evra.
Biseri bh. turizma
Sve bh. turističke bisere teško je pobrojati, a neki od onih koje preporučuju u turističkim zajednicama su sarajevska Baščaršija, Stari most u Mostaru, Neum, Jahorina, i mnogi drugi.
Sarajevska Baščaršija
Ako postoji grad u Evropi koji spaja istok i zapad onda je to Sarajevo. Poznat po Baščaršiji, može se pohvaliti katoličkom i pravoslavnom crkvom, džamijom i sinagogom koje su udaljene tek jednu laganu šetnju.
Stari most u Mostaru
Kada je Stari most 1993. godine srušen, većini Mostaraca je to veoma teško palo. Svečano je otvoren u julu 2004. godine, a godinu kasnije je uvršten na listu UNESCO-ovih zaštićenih spomenika kulture.
Neum
Jadransko more na potezu Split - Dubrovnik je veličanstveno i čisto, a BiH tu ima 22 kilometra svoje obale. More u Neumskom zalivu je predivno i mirno, jer je zaliv poluostrvom Pelješac zatvoren i zaštićen.
Međugorje
Šestoro tinejdžera se 1981. godine igralo u brdima između sela Međugorje i Bijakovići, kada im se, navodno, ukazala Gospa i razgovarala s njima.
Procjenjuje se da je od tada 15 miliona ljudi posjetio to malo mjesto.
Jahorina
Planinski lanac zbog svog idealnog geografskog položaja nudi tri do četiri mjeseca skijaške sezone. Najviši vrh je na 1.910, dok žičare završavaju na 1.894 metara nadmorske visine.
Kneževo
U centru pažnje zimi je ski-centar "Kneževo", gdje svoje mjesto za uživanje mogu pronaći svi ljubitelji zimskih sportova. Posjeduje izvanredne uslove za razvoj planinskog, lovnog, ribolovnog i izletničkog turizma.
Kozara
U srcu planine Kozare smješten je nacionalni park, koji je član Federacije nacionalnih parkova. Centralnim dijelom planine dominira područje Mrakovica, gdje se nalazi skijaška staza opremljena ski-liftom.
Kanjon Vrbasa
Rijeka Vrbas pruža velike mogućnosti za razvoj sporta, rekreacije i turizma.
Zbog svog kanjona, brzaka i bukova, Vrbas je jedna od najpogodnijih rijeka za kajak na brzim vodama u Evropi.
Etno selo "Stanišići"
U Etno selu "Stanišići", tri kilometra od Bijeljine prema Pavlovića mostu, nedavno je izgraćen i u maju 2006. godine osveštan manastir svetog oca Nikole. Selo predstavlja raj koji treba posjetiti.
Noćenje
Prema podacima Zavoda za statistiku BiH, u aprilu su najviše noćenja ostvarili turisti iz sljedećih zemalja:
- Hrvatska - 17,5 %
- Srbija - 15,9 %
- Slovenija - 10 %
- Turska - 8,9 %
- Italija - 7 %
- Ostali - 40,7 %
Anketa
Na portalu Udruženja hotelijera i restoratera BiH, na pitanje može li turizam biti vodeća privredna grana u našoj zemlji, anketirana lica su se izjasnila ovako:
- 76% - može
- 24% - ne može
Raj za gurmane
U Turističkoj zajednici FBiH kažu da se hrana u našoj zemlji uglavnom priprema sa mesom, a obroci su veoma raznovrsni i obilni. Posjetiti BiH, a ne pojesti ćevape te ih ne "zaliti" domaćom šljivovicom, zaista bi bila "neoprostiva" greška.
Meso: Veoma je ukusno pripremljeno. Omiljeni su ćevapi, burek, pečena janjetina, teletina ispod sača...
Voda: Duž puteva se mogu pronaći česme, dok ćete pored većine planinskih staza pronaći izvore i bistre potoke s hladnom vodom odličnog kvaliteta.
Vino: Vinarska tradicija u Hercegovini datira iz Rimskog perioda. Po kvalitetu i cijeni, pitka crna i suva bijela vina zaslužuju odličnu ocjenu.
Rakija: Naša žestoka alkoholna pića su zaista izvanredna, bilo da se prave od šljiva, kruške, jabuka ili grožđa. Piju se tokom cijele godine i u svako doba dana.
Kafa: Poslovica kaže: "Kada si u Rimu, čini što i Rimljani čine". U BiH svi piju kafu. Ovaj napitak je široko rasprostranjen, a veoma je tražena takozvana "turska kafa".
Pivo: Domaća piva su veoma jeftina. Termin koji većina stranih posjetilaca prvo nauči je upravo riječ "pivo". Flaša od pola litre u prodavnicama košta pristupačnih 0,80 KM.