Budžeti entiteta koje su predložile vlade FBiH i RS iduće godine će, možda kao nikad dosad, biti više potrošački nego razvojni.
Iako su generalne projekcije prikupljenih prihoda za 2008. veće za osam do 11 odsto u odnosu na ovu godinu, pregledom entitetskih budžeta može se uočiti da je državni aparat odlučio da on sam zaslužuje daleko veća procentualna povećanja i to mahom na stavkama - plate i naknade. Obje vlade odlučile su da sebi, zatim, poslanicima koji glasaju za predloženi budžet i ostalim aparatčicima u upravi povećaju stavke za plate za oko 20 do 50 odsto, a u nekim slučajevima i više nego duplo, poput Direkcije za autoceste i Ministarstva za boračka pitanja FBiH. Kako bi njihov naum lakše prošao, vlasti su odlučile da aktiviraju dimnu zavjesu u vidu povećanja primanja ostalih budžetskih korisnika - prosvjetara, policajaca, ljekara, invalida i penzionera. Međutim, caka je u tome što je to povećanje procentualno dosta manje u poređenju sa administracijom koja i sada mjesečno dobija najdeblje koverte među budžetskim korisnicima.
S druge strane, predviđena budžetska sredstva za dugoročno isplativije razvojne elemente, poput subvencija za poljoprivredu, podsticaja izvoza i uvođenja evropskih standarda u preduzeća, te pokretanje proizvodnje i razvoj preduzetništva su i nominalno i procentualno dosta niska. Vlada RS donekle ima opravdanje zbog toga što razvoj entiteta planira sprovesti kroz posebni vanbudžetski program, koristeći sredstva od prodaje "Telekoma Srpske", dok u FBiH nešto slično nedostaje.