BANJALUKA - Demokratski narodni savez, kažu, ulazi u Skupštinu grada sa spremnim rješenjima, koja su provjerena, realna, jednostavna, lako primjenjiva. Na rješenjima je tim radio od prošle godine i predstavljena su građanima tokom proteklog mjeseca.
Rješenja, odnosno politike DNS-a, će dovesti do rasta broja zaposlenih i povećanja budžeta do 2020. na 160 miliona.
- Naša ekipa je već spremna na rad i ne želimo da nas zavaravaju da je novac problem. Svjesni smo da je situacija teška, ali sa istim budžetima možemo postići mnogo bolji efekat ako novac raspoređujemo pametno, ako smanjimo administraciju i natjeramo je da radi brže, bolje, efektnije, ako postavimo prave ljude na prava mjesta. Svi naši programi i politike vode ka otvaranju novih radnih mjesta i povećanju budžeta, prema kojem će se svi u Gradskoj upravi morati ponašati domaćinski, odgovorno – rekaoje predsjednik Skupštine grada i nosilac liste DNS-a Budimir Balaban.
Politike se zasnivaju na programu vodilji stranke, koju su nazvali „5Z“, odnosno: grad zelenila, grad zabave, grad znanja, grad zaposlenih i grad zadovoljnih ljudi.
Da bi Banjaluka postala takav grad potrebna su, smatraju u DNS-u, rješenja, koja su praktična i svima razumljiva. A ta rješenja već odobravaju i pohvaljuju, kako kaže Balaban, i njihovi politički protivnici.
- Mi smo naše predloge i rješenja provjerili. Jedna od tih politika je zasnovana na projektu za više radnih mjesta, CREDO Krajina. Rezultati tog projekta su bili fenomenalni. Rezultat je bio duplo više zaposlenih nego što je planirano, a preduzeća su uložila više nego što je očekivano. Stručnjaci sa kojima smo razgovarali tvrde da bi ova politka DNS-a za smanjenje nezaposlenosti mogla da ima fenomenalne efekte i da je itekako ostvariva u četverogodišnjem mandatu – dodao je Balaban.
Pored politike koja će biti fokusirana na ostvarivanje bolje konkurentnosti preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta, boljom raspodjelom i manjom administracijom, DNS je radio i na drugim politikama. One podrazumijevaju: više investicija, a manje birokratije; veći budžet; aktivnu socijalnu politiku; vrtić za svako dijete; više izdvajanja za razvoj sela; veći uticaj građana na donošenje odluka, jače mjesne zajednice i sport i rekreaciju za svu djecu i omladinu.
- Sve naše politike su uvezane i u 2020. ćemo ući konačno sa konkretnim, većim rezultatima. Zašto? Zato što mi nećemo trošiti milion maraka na administraciju da bi podijelili samo 800.000 maraka podsticaja, nećemo vući neradnike za sobom, nećemo rasipati novac, činovnici više neće biti mali bogovi, do posla neće dolaziti oni koji znaju samo grijati stolicu, za socijalne kategorije moramo naći posao, rješenje, na selu neće vladati mrak, djeca će imati mjesta u vrtićima. Nećemo da slušamo više da ne može, da nema novca. Ne treba nam veći novac, treba samo željeti i znati kako upravljati sa postojećim sredstvima – poručio je Balaban.
DNS je to još jednom pokazao sa svojim politikama, koje je predstavio građanima. Detaljan plan je naišao na veliko odobravanje, kako Banjalučana, tako i političkih protivnika, prvenstveno jer je realan i lako primjenjiv.
- Niko od nas neće svoju mjesečnu zaradu potrošiti neplanski. Nećete potrošiti sav novac u prvih sedam dana kupujući nepotrebne stvari, pa tako i Gradska uprava ne smije da troši vaš novac nepromišljeno. Naše rješenje za probleme podsticaja za poljoprivredu, zapošljavanje i samozapošljavanje, ma koliko to bolno zvučalo nekome, između ostalog, podrazumijevaju transformaciju i ukidanje Centra za selo i Gradske razvojne agencije. Rashodi Centra za selo u 2015. za lična primanja iznosili su 1.170.000, dok su podsticajna sredstva bila 479.000. To preveliko opterećenje, jer da bi podijelili tih 479.000 KM oni potroše 1.170.000 maraka. Malo ko od takve politike ima koristi, a ponajmanje stanovnici ruralnih područja. I ne čudi nas zato je bilo toliko pritužbi na rad Centra za selo, a posebno kada je u pitanju raspodjela sredstava za podsticaje – dodao je Balaban.
On dodaje da više ne možemo bacati novac i na plate sekretara mjesnih zajednica, koji ne rade gotovo ništa.
- Na njih potrošimo 1.300.000 maraka, dok mjesne zajednice nemaju nikakvih sredstava. Uz to prostorije su im zaključane, a ključ dobijaju uz posebno odobrenje. Pa kako možemo očekivati da se išta pozitivno desi, ako ćemo postaviti zid između predstavnika MZ i Gradske uprave. Toga više neće biti – poručio je Balaban.
Uz to, DNS planira da više pažnje posveti izradi socijalne karte, izdvajanju pomoći za plaćanje komunalnih usluga socijalno ugroženim građanima, ali i stvaranju bolje baze za stvaranje vrhunskih sportista i da se poveća broj djece zainteresovane za sport.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
