Milan Vasić bio je istoričar, akademik i jedan od osnivača Filozofskog fakulteta u Banjaluci te njegov prvi dekan.
Rođen je 1928. godine u selu Donja Pecka, u opštini Mrkonjić Grad.
Bavio se istorijom jugoistočne Evrope u osmanskom razdoblju. Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta.
Bio je i član Akademije nauke i umjetnosti BiH (ANUBiH) i Akademije nauke i umjetnosti RS (ANURS), predsjednik Društva istoričara BiH, član redakcije časopisa "Pregled" i urednik Godišnjaka Društva istoričara BiH.
Za svoj nastavni, naučni i društveni rad bio je dobitnik nekoliko nagrada i priznanja, među kojima se posebno izdvajaju plaketa Univerziteta u Sarajevu, povelja društvenopolitičkih organizacija Filozofskog fakulteta te 27-julska nagrada SR BiH.
U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a u Banjaluci 1950. godine Učiteljsku školu. Četiri godine kasnije završio je studije istorije sa turskim jezikom na Sarajevskom univerzitetu.
Radni vijek
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odbranio je doktorsku disertaciju na temu "Martolosi u jugoslovenskim zemljama pod turskom vladavinom". Poslije kratkog nastavničkog rada u Drugoj muškoj gimnaziji u Sarajevu, izabran je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na predmetu Istorija naroda Jugoslavije - period turske vladavine.
Nakon odbrane doktorske teze 1963. proveo je duže vrijeme na naučnoj specijalizaciji u Institutu za istoriju i kulturu Bliskog istoka i turkologije Univerziteta u Minhenu.
Kada je u junu 1964. izabran za docenta Filozofskog fakulteta u Sarajevu, do 1975. godine prošao je sva nastavnička zvanja. Pored istorije jugoslovenskih naroda pod turskom vlašću, predavao je i određene specijalne kurseve iz istorije Osmanskog carstva.
Spada u krug istaknutih stručnjaka za osmansku i balkansku istoriju.
Život u gradu na Vrbasu
Napustio je Filozofski fakultet u Sarajevu 1992. godine i prešao u Banjaluku, čiji je prvi dekan bio od 1994. do 1998. Kao redovni profesor na Odsjeku za istoriju predavao je srpsku i balkansku istoriju od XV do XVIII vijeka, a na Pravnom fakultetu u Banjaluci držao je predavanja iz nacionalne istorije države i prava.
U svom naučno-stvaralačkom radu objavio je više od 60 naučnih radova. Oko 20 njegovih radova objavljeno je na pet stranih jezika: francuskom, turskom, njemačkom, engleskom i ruskom. Svoja naučna istraživanja obavljao je u svim jugoslovenskim arhivima koje posjeduju značajnije fondove turskih i drugih orijentalnih rukopisa, ali i u arhivima Turske, Austrije i Njemačke. Držao je predavanja na univerzitetima u Minhenu i Gracu. Referate na naučnim skupovima podnosio je u Gracu, Brnu, Atini, Kembridžu, Minhenu i Ankari.
Kapitalna dijela
"Glavno Vasićevo naučno djelo, koje ga je kvalifikovalo kao istaknutog stručnjaka za istoriju Osmanskog carstva, jeste knjiga 'Martolosi u jugoslovenskim zemljama pod turskom vladavinom'. Martolosi su bili poseban rod u turskoj vojsci i ova knjiga o njima smatra se glavnim naučnim djelom o tome u svjetskoj literaturi za osmansku istoriju", rekli su stručnjaci istorije o njegovom djelu.
Istakli su da je pratio istoriju nastanka, uspona i padanja ovog vojnog reda u vrijeme uspona Osmanskog carstva, kao i njegovu postepenu degradaciju nakon 1683. godine.
Drugi po vrijednosti Vasićev naučni rad je studija "Gradovi u Crnoj Gori pod turskom vlašću". Zajedno s Branislavom Đurđevom, izdao je i zbirku dokumenata pod naslovom "Jugoslovenske zemlje pod turskom vladavinom do kraja 18. stoljeća".
Preminuo je 2003. godine, u 76. godini, u Banjaluci.
Udruženje u njegovu čast
Udruženje studenata istorije "Dr Milan Vasić" Banjaluka (USI "Dr Milan") je samostalno, neprofitno, nepolitičko udruženje studenata koje štiti njihova prava i interese. Misija ovog udruženja je širenje ideje studentskog organizovanja i studentske solidarnosti.
U sklopu aktivnosti poseban akcenat stavlja na specifične oblasti istorije kao društveno odgovorne nauke, kao što je odnos društva prema prošlosti i istorijskim i kulturnim dobrima i spomenicima te mnoge druge aktivnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.