Banja Luka

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XLVI ): Predrag - Gugo Lazarević

Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XLVI ): Predrag - Gugo Lazarević
Istaknute istorijske ličnosti Banjaluke (XLVI ): Predrag - Gugo Lazarević

Predrag - Gugo Lazarević, književnik, počasni doktor srpske književnosti, prvi dobitnik književne nagrade "Đuro Damjanović" i sin bana Vrbaske banovine, rođen je 1929. godine u porodici koja je više od 200 godina bila prisutna u Banjaluci, a iza sebe je ostavio brojna djela.

Sin jedinac

Njegov djed po majci bio je građevinac, koncesionarski graditelj, nacionalno angažovan čovek, član Radikalne stranke, kočićevac. Otac mu je završio klasičnu gimnaziju u Tuzli, pravo u Beču, a potom i doktorirao u Beču, gdje je jedno vrijeme bio asistent.

Potom se vratio u Banjaluku, gdje se bavio advokaturom, bio je mladobosanac, a onda i ban Vrbaske banovine u periodu 1937/38. godine, kada je i umro.

"Otac mi je umro kada sam imao devet godina. Izvadio je prvi zub u životu i od toga je umro. Došlo je do trovanja krvi, i mada je kraj njega bilo sijaset lekara, niko mu nije mogao pomoći. Ostao sam kao jedinac s majkom. Od mene je napravila čoveka u pravom smislu reči, jer je bila veoma vezana za mene i bila je dobra majka. Žena rezolutna, obrazovana, imala je srednju školu i znala strane jezike. Nije me držala pod staklenim zvonom. Imao sam prirodan razvoj. Majka me navikla da treba da radim, i ja sam joj uzvratio punom merom", govorio je svojevremeno Lazarević o svojoj porodici.

Odrastanje

Odrastao je u kući u kojoj je imao sve što je jedno dijete moglo poželjeti u to vrijeme, ali i biblioteku koja je imala od 10.000 do 15.000 knjiga, na pet jezika.

Prvi razred gimnazije završio je u Banjaluci, drugi, treći, četvrti i peti u Beogradu, a kada je stiglo oslobođenje, šesti sedmi i osmi razred opet u Banjaluci. Potom je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, grupa Jugoslovenska književnost sa svetskom.

Ljubav preme knjizi i pisanoj riječi odvela ga je na studije književnosti. Iako su mu otac i majka imali jedan častan nacionalni naboj, njega je u nacionalno biće ukorijenila njegova baka po majci. Bio joj je prvi unuk, koji joj je "podbočio nebo", pa mu je sve činila. Čitala mu je naše narodne pjesme, poštovala tradiciju, obrede i običaje.

Bavio se i prevodilačkim radom, a bio je i član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Iza njega su ostala brojna književna djela, a odlukom Vijeća Univerziteta u Banjaluci 2011. godine dodijeljena mu je titula počasnog doktora nauka srpske književnosti.

Prevodio je sa stranih jezika, najviše sa ruskog, bavio se izdavačkom djelatnošću, uređivao razne časopise ("Koreni", "Prilozi", "Putevi"). Jednom je, po vlastitom priznanju, pokušao da napiše autobiografiju, ali je od toga digao ruke.

Radni vijek

Dvije godine bio je profesor u banjalučkoj Gimnaziji, dvije godine u Učiteljskoj školi, jednu godinu honorarni zamjenik upravika Narodnog pozorišta i dramaturg, a onda šest godina upravnik, pa dvije i po godine savjetnik u Prosvjetno-pedagoškom zavodu, a onda 23 godine profesor na Pedagoškoj akademiji, da bi radni vijek završio kao direktor Narodne i univerzitetske biblioteke "Petar Kočić" u Banjaluci.

Svojim đacima i studentima, sa kojima je proveo punih 27. godina, često je govorio: "Deco, ako vam je to što kažem potpuno jasno, to dobro upamtite! A ako vam nešto izgleda vrlo učeno, znajte da ja to, predajući vama, tumačim i sebi, jer još nisam raščistio do kraja!"

Uvijek je želio da dođe do matematičke jasnosti pojmova, da tu ne bude nikakve tirade - riječi koje lijepo zvuče, a sadržina im je neprecizna i konfuzna.

Preminuo je 2014, u 85. godini.

Bogatstvo rukopisa

Objavio je nekoliko stotina disperzivnih tekstova, najviše iz književnosti, jer je ona bila njegova prva preokupacija.

Pisao je i djela iz istorije umjetnosti i drugih oblasti, sedam autorskih i koautorskih knjiga (koautor je knjige "Rečnik književnih termina", koji je izašao u Beogradu, "Narodno pozorište Bosanske Krajine, 1830-1980", i "Čitanka za osnovnu školu i usmjereno obrazovanje - nalazi istraživanja", od prvog do osmog razreda, a posebne knjige su "Vihori i prkosi Krajine", "Mile Bekut, čovek i pesnik", "Čitanje kao preispitivanje", "Bez prava na ćutanje" i "Satira motivisana rodoljubljem", knjiga o Dušku M. Petroviću).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije