Vaso Pelagić proslavio se ne samo kao revolucionar i publicista, već i kao narodni učitelj i ljekar, a osnivanje Bogoslovije u Banjaluci s punim pravom dovodi se u vezu s njegovim dolaskom u ovaj grad.
Ovaj mladi arhimandrit, školovan u Beogradu i Kijevu, došao je u Banjaluku 1866. godine sa svega 28 godina, s ciljem da osnuje Bogosloviju i upravlja njom, te da bude predavač. Banjalučka bogoslovija narodu i Crkvi dala je nekoliko izvrstnih sveštenika, učitelja i narodnih boraca.
Najveća zgrada
Uslovi u kojima je radila bili su veoma slabi, a u sadašnjoj Ulici Vase Pelagića bili su smješteni kuhinja, te stan rektora Vase Pelagića. U teškim uslovima odvijao se rad Bogoslovije bosansko-banjalučke, kako ju je krstio u jednom svom djelu sam Pelagić, sve do 1871, kada je podignuta zgrada za Bogosloviju, koja se nalazila u današnjoj Gospodskoj ulici. Svojom veličinom nova zgrada je privlačila pažnju, pošto je tada bila najveća zgrada u Banjaluci, duga 30, a široka 15 metara.
U prvo vrijeme austrijske okupacije zgrada Bogoslovije služila je kao vojna bolnica, a potom kao osnovna škola srpsko-pravoslavne crkvene opštine.
Kao upravitelj Bogoslovije u Banjaluci zbog širenja nacionalnih ideja protjeran je od strane turskih vlasti.
Biografija
Pelagić je rođen 1833. u mjestu Gornji Žabar, današnje Pelagićevo, a bio je predstavnik utopijskog socijalizma kod Srba u drugoj polovini 19. vijeka, prosvjetni radnik i narodni ljekar.
Pelagić je pohađao nižu gimnaziju, zatim Bogosloviju u Beogradu, a 1860. godine postao je učitelj Srpske osnovne škole u Brčkom, gdje je osnovao Srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Na Moskovskom univerzitetu je slušao predavanja iz političke medicine i istorije medicine. Iako njegova narodna medicina danas mnogima djeluje bizarno, onomad se smatrala kao izuzetno važna i poštovana u narodu.
Povratak u Banjaluku
Poslije dvije godine boravka u Rusiji, vratio se u Banjaluku, gdje je primio čin arhimandrita da bi zaštitio Bogosloviju u Banjaluci.
Ovaj rani propagator socijalističke ideje iza sebe je ostavio mnoga djela, poput "Historije bosanskohercegovačke bune", "Odgovor na četiri društvena pitanja", "Umovanje zdravog razuma"...
Tokom života više puta je bio prognan u razne zemlje zbog svojih ideja, 1873. se odrekao vjerske službe, a posljednje godine života proveo je u zatvoru u Požarevcu, gdje je umro 1899. godine.
Ime ovog velikana nosi ulica u centru grada te Radničko kulturno-umjetničko društvo "Pelagić".
"RKUD 'Pelagić' osnovano je 1927. godine. Poslije Drfugog svjetskog rata postaje sve masovnije KUD, učestvovalo je i osvajalo prva mjesta, nagrade, plakete na festivalima i izložbama širom nekadašnje Jugoslavije i Evrope, a tu tradiciju i sada prate brojnim nastupima", kažu u tom RKUD-u.
Istakli su da RKUD "Pelagić" danas broji oko 350 članova, te ima četiri ansambla folklora, tamburaški i narodni orkestar, koji održavaju i prenose kulturu naših naroda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.