Banja Luka

Istaknute ličnosti Banjaluke (XLVIII): Spiridon - Špiro Bocarić

Istaknute ličnosti Banjaluke  (XLVIII): Spiridon - Špiro Bocarić
Istaknute ličnosti Banjaluke (XLVIII): Spiridon - Špiro Bocarić
Biljana Popović

Spiridon - Špiro Bocarić, istaknuti slikar, upravnik Muzeja Vrbaske banovine u Banjaluci, ali i publicista koji je bio zainteresovan za proučavanje narodnog stvaralaštva i začetnik filmske produkcije u ovom dijelu današnje Republike Srpske, rođen je 1876. godine u Budvi.

Uporedo sa slikarstvom zanimao se za etnografiju, numizmatiku, paleontologiju, minerologiju, a posebno fotografiju. Prve pouke iz slikarstva dobio je od starijeg brata Anastasa. Školovao se u Veneciji do 1896. godine, kada se pridružio bratu u Novom Sadu. Od 1897. do 1914. godine  živio je u Sarajevu, a potom, do kraja svog života u Banjaluci.

Po svjedočenju njegovih savremenika, vrlo brzo stekao je širok krug poznanika i prijatelja.

DOLAZAK U BANJALUKU: Zahvaljujući poznanstvu s Petrom Kočićem, upućen u njegove priče o Bosanskoj Krajini, iz Sarajeva je došao 1914. godine u Banjaluku, i tada započinje njegov  "banjalučki period" stvaralaštva.

Preseljenjem u Banjaluku postaje  značajna ličnost u tadašnjem društvenom životu Banjaluke i tadašnje Vrbaske banovine. Naime, Bosanska Krajina 1929. godine postaje Vrbaska banovina, jedna od devet ravnopravnih upravnih jedinica Kraljevine Jugoslavije. Kada je naredne godine donesena odluka o osnivanju Muzeja Vrbaske banovine, Špiro Bocarić postaje njegov prvi direktor. Sa mnogo volje, poleta i entuzijazma prihvata se kompletnog posla osnivanja i organizacije Muzeja. Za njegovo ime vezana je prva postavka i cjelokupna djelatnost Muzeja Vrbaske banovine, čiji je baštinik Muzej Republike Srpske.

IZDAVAČKA DJELATNOST: Izdao je i prvi turistički vodič "Vrbaska banovina", sa ilustracijama i propratnim tekstom na engleskom, njemačkom, francuskom i srpskom jeziku. Godine 1932. izgradio je kuću u Pelagićevoj ulici, a potom putuje Krajinom. Snimajući kamerom i fotoaparatom prikuplja materijal za prvi turistički vodič Vrbaske banovine i film "Kroz Vrbasku banovinu".

Pred sam rat, 1941. godine, bila je pripremljena i njegova monografija "Narodna ornamentika Vrbaske banovine", koja je sticajem okolnosti ostala sačuvana, a objavljena je 1997. godine. U monografiji se nalazi i niz njegovih tekstova vezanih za Bosansku Krajinu i narodnu umjetnost u tom području.

"Svakako da ova knjiga i krajiški ornamenti danas sačinjavaju jednu duhovnu cjelinu i da su sve te njihove varijante samo dijalekti jedne višestruke estetske izražajnosti, koji daju nam dokaz kako su osjećanja, instinkti ovog naroda, nalazili i u ornamentici sredstvo da uporedo sa jezikom i običajima, povežu i održe i u estetici tip i stil svoje nacionalne individualnosti", napisao je Bocarić u monografiji koja je ilustrovana kolornim reprodukcijama narodnih nošnji, vezova i ornamenata.

Preminuo je  1941. godine kada su ga  ustaše uhapsile i  sprovele u Gospić, gdje je ubijen i bačen u Šaranovu jamu (Jadovno).

UKAZIVAO NA ZNAČAJ NACIONALNE BAŠTINE: Kulturna istorija pamtiće ga kao slikara, zaljubljenika u kulturnu baštinu Krajine, kojoj je dao veliki lični doprinos. Svojim brojnim predavanjima ovaj svestrani umjetnik privukao je šire interesovanje javnosti, ukazujući na značaj nacionalne baštine i ulogu Muzeja Vrbaske banovine u tome. Njegov prvi korak u ostvarivanju toga cilja bio je sakupljanje muzejskih predmeta. Mnogi pojedinci poklanjali su razne vrijedne istorijske predmete, odjeću, vezove, oružje, oruđe i ostalo.

Njegove fotografije i danas predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo o staroj bosanskoj arhitekturi i ljudskim likovima iz tog vremena.

U Banjaluci se od 2008. godine dodjeljuje nagrada za izuzetne domete u muzejskoj djelatnosti koja nosi ime Špire Bocarića.

Umjetnički stil  

Tokom svoje pedesetogodišnje umjetničke djelatnosti Špiro Bocarić nije doživio neke veće stilske promjene. Na početku slikarske karijere bio je pripadnik akademskog realizma, a zatim pod uticajem italijanskog neoimpresioniste Đovanija Segantinija prihvata tehniku divizionizma, koju srećemo u posljednjim slikama "sarajevskog perioda", a glavna je odlika djela "banjalučkog perioda". U stvaralačkom likovnom izrazu nije mnogo eksperimentisao i njegovo slikarstvo zaustavilo se na granici vijekova.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije