Građevinski radnici, trgovci i konobari su na području grada Banjaluka tokom prošle godine najčešće bili "osuđeni" na rad na crno.
Potvrdio je to Goran Savanović, predsjednik Granskog sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS, koji pojašnjava da trgovci kontinuirano rade na crno, dok kod konobara i građevinskih radnika to najviše zavisi od godišnjeg doba.
"Čim krene lijepo vrijeme, radnici izlaze na skele i kreću sa radom, a da bude ispitano, od njih 20, dvojica bi samo bila prijavljena", kazao je Savanović.
Iako u Inspekciji rada grada Banjaluka navode da su u toku prošle godine zatekli 64 radnika sa kojima poslodavac nije zaključio ugovore o radu niti ih prijavio na obavezne vidove osiguranja, što je neznatno smanjenje u odnosu na pretprošlu kada je zatečeno 67 radnika, u Savezu sindikata RS tvrde da su te brojke "smiješne" i da na njih, da bi bile realne, treba dodati bar još tri nule.
Godine bez prijave
O tome svjedoči i Milan P. iz Banjaluke, koji već sedam godina radi bez prijave u jednom kafiću u centru grada.
"Počeo sam raditi u kafiću odmah poslije završetka srednje škole. Mislio sam da samo jedno vrijeme neću biti prijavljen, ali evo već sedam godina radim, a gazda lokala me nije primio u radni odnos", kaže Milan P. i dodaje da je nekoliko puta tražio da ga vlasnik lokala prijavi na šta mu je on uvijek odgovarao da sačeka još malo.
U Inspekciji rada kažu da su po ovom osnovu tokom prošle godine izdali prekršajne naloge u iznosu od 57.400 KM.
Što se tiče sektora, tj. djelatnosti u kojima su pronašli najviše radnika u radu na crno, iz Inspektorata navode da to zavisi od poslodavca, a ne od vrste posla, ali da ih ima u svim djelatnostima.
"U zavisnosti koje se djelatnosti kontrolišu, tako i nalazimo neprijavljene radnike. Tako da su naši inspektori pronalazili neprijavljene radnike u ugostiteljskim objektima, uslužnim djelatnostima, u proizvodnji i preradi mesa od peradi, noćnim klubovima i trgovinskoj djelatnosti", rekla je Jasminka Čapljak, inspektor rada.
Mnogi faktori
Savanović smatra da na kontinuirani rad na crno utiče mnogo faktora.
"Jedan dio radnika ima ugovore na po 15 ili mjesec dana, koje stalno produžavaju. Kako oni da budu evidentirani? Je l' to nije rad na crno? Veliki problem je to što Inspekcija vrši kontrolu na poziv nekoga ko im da informaciju da u određenoj firmi ljudi rade na crno, dok oni dođu do objekta, radnici mogu već odavno otići, a da i ne spominjem ostale firme za koje nema dojava", kazao je on.
Istakao je da se situacija u vezi sa ovim problemom mora popraviti, ali i da sankcije treba da budu oštrije.
"Da bi bila poštovana radnička prava, mora postojati, prvo, dobra volja države da sredi to pitanje. Država mora da ima organe koji će normalno i odgovorno raditi svoj posao te da kazne za takve prekršaje budu drastično pooštrene", smatra Savanović.
On ne umanjuje ni odgovornost radnika u čitavoj priči.
"Sam radnik treba da kaže da neće više da radi na crno i da prijavi poslodavca. Znam da je situacija teška i da je narod zadovoljan sa bilo kakvim poslom i primanjima, ali dok god tako budemo razmišljali, životarićemo i ništa se neće promijeniti", zaključio je Savanović.
Kazne
Za prekršaj, ako poslodavac ne zaključi ugovore o radu niti radnike prijavi na obavezne vidove osiguranja, propisana je novčana kazna za poslodavca od 2.000 do 15.000 KM. Za odgovorno lice u pravnom licu propisana je kazna od 200 do 1.000 KM, kao i izricanje mjere zabrane rada dok ne bude završen postupak po prijavi za prekršaj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.