BiH

Aleksandra Štiglmajer: Odluka Evropskog parlamenta je potencijalna politička katastrofa

Aleksandra Štiglmajer: Odluka Evropskog parlamenta je potencijalna politička katastrofa
Aleksandra Štiglmajer: Odluka Evropskog parlamenta je potencijalna politička katastrofa
Agencija Anadolija

Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) izrazila je duboku zabrinutost današnjom odlukom Evropskog parlamenta da podrži mehanizam za suspenziju bezviznog režima zemljama Zapadnog Balkana.

Smatramo da je to potencijalna politička katastrofa, kazala je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) generalna sekretarka ESI-a Aleksandra Štiglmajer, naglašavajući da će nakon odluke Evropskog parlamenta uslijediti niz akcija koje uopšte neće riješiti problem povećanog broja azilanata iz zemalja Zapadnog Balkana.

"Ono što će se desiti u narednim mjesecima je da svi koji žele napraviti nešto legalno ili ilegalno, otići će u EU. Potencijalni azilanti znaće da im je ovo posljednja šansa i takođe će otići. Doći će do velikog povećanja broja azilanata opet. Mehanizam za suspenziju bezviznog režima biće na snazi šest mjeseci, a nakon toga će komisija napraviti izvještaj. Naravno da će broj azilanata otpasti, jer marginalizirane grupe nemaju novca za krijumčare i vize", istakla je Štiglmajer.

ESI je učinio sve da do današnje odluke ne dođe, pojasnila je jedna od osnivača Inicijative za evropsku stabilnost.

"Inicijativa za evropsku stabilnost mnogo je radila na ovoj temi i otkrili smo da bi smanjenje vremena koje je potrebno da se donese odluka o azilantskom zahtjevu jedinstven pristup koji bi smanjio broj azilanata. Zemlje poput Njemačke i Švedske imaju dugačke azilantske procedure koje traju i po tri, četiri mjeseca, pa čak i duže ako se neko žali na sudu. Za to vrijeme ljudi dobijaju smještaj, hranu, a i većina ih radi na crnom tržišut. Sve dok takve mogućnosti postoje, one su privlačne i ljudi će ih koristiti", kazala je Štiglmajer.

Zemlje koje su skratile vrijeme potrebno za donošenje odluke o izdavanju azila riješile su problem, pojasnila je Štiglmajer, podsjetivši da je Švicarska to napravila prošle godine i da broj azilanata sad iznosi 10 posto od onoga koji je bio ranije. Ona je dodala da zemlje članice Evropske unije trebaju i mogu riješiti ovaj problem na nacionalnom nivou.

Zemlje članice Evropske unije, nastavila je, smatraju da mehanizam za suspenziju bezviznog režima može izvršiti pritisak na vlade zemalja Zapadnog Balkana, sa čime se ona ne slaže. Jedino što vlade ovih zemalja efikasno mogu napraviti je da spriječe ljude da odlaze, što bi značilo diskriminaciju.

Ono što bi mogle napraviti države regije, kazala je Štiglmajeer, je da rade više na poboljšanju životnih uslova za Rome i druge marginalizirane grupe, koje su glavna skupina ljudi koja pokušava dobiti azil u EU. Upozorila je kako je to dugoročan proces i kako se napredak ne može desiti preko noći, posebno imajući u vidu da su vlade zemalja Zapadnog Balkana finansijski ograničene.

"Ukoliko se mehanizam za suspenziju bezviznog režima aktivira, njegove političke posljedice biće katastrofalne. Srbija treba otpočeti pregovore o pristupanju kroz nekoliko mjeseci. Vlada će izgubiti svu podršku za evropske reforme, a narod će biti veoma ljut na EU. Makedonija je na granici i građani su već razočarani što nisu mogli otpočeti pregovore o pristupanju zbog veta koje je uložila Grčka, i ako im EU oduzme bezvizni režim, u potpunosti će okrenuti leđa EU. Bosna i Hercegovina se nalazi u veoma neizvjesnoj situaciji i svakako ima pravo da se žali jer nije zemlja iz koje dolazi najveći broj azilanata, kako su to Srbija i Makedonija. Albanija ima novu vladu i to će je u potpunosti potkopati, a Crna Gora je u procesu pregovora o pristupanju i veoma je mala zemlja sa malim brojem azilanata", naglasila je Štiglmajer.

Mehanizam za suspenziju bezviznog režima nije najbolje osmišljen, istakla je generalna sekretarka ESI-a i pojasnila da, ako se upotrijebi, datum kada će vize biti suspendovane treba biti najavljen unaprijed, kako bi zemlje članice ponovo poslale osoblje u konzulate, a građani zemalja Zapadnog Balkana trebaju napraviti planove kada će im biti potrebne vize.

Ona je dodala da je još jedna loša strana mehanizma to što nije jednak broj azilanata iz svih zemalja Zapadnog Balkana, te su one iz kojih je broj znatno manji kažnjene na isti način kao i one iz kojih dolazi najveći broj azilanata.

Ono što bi vlade zemalja Zapadnog Balkana mogle napraviti na rješavanju ovog problema je da povećaju mjere opreza na granicama i kontrolišu ko napušta zemlju, te da potencijalnim azilantima zabrane izlazak iz zemlje. No, Štiglmajer je istakla kako bi to predstavljalo diskriminaciju i kršenje ljudskih prava.

"Mislim da su BiH i druge zemlje uradile sve što su mogle prema preporukama koje je napravila EU, poput kampanja, istrage tour-operatora i autobuskih kompanija, saradnje sa EU. Autobuske kompanije se bave prevozom ljudi u EU i to je njihov posao, zaista ne vidim kako one dovode ljude u zabludu. Kontrola na izlazima je veoma zamršena, jer jedna demokratska država ne može spriječiti ljude da odlaze samo na osnovu sumnje da su potencijalni azilanti", rekla je Štiglmajer.

Mehanizam bi mogao dovesti zemlje regiona u izolaciju, a kazniće sve one koji su koristili bezvizni režim kako bi putovali, a ne da bi tražili azil, istakla je Štiglmajer.

"Ne smatram da su vlade zemalja Zapadnog Balkana napravile išta loše. Uradili su sve što je EU tražila od njih, čak su poboljšali i kontrolu na izlazima. Srbija i Makedonija su prošle godine zadržale hiljade ljudi. Ne postoji ništa zbog čega bi one trebale biti kažnjenje", poručila je Štiglmajer.

Uvođenje zaštitnog mehanizma omogućava državama EU da se za zemlje iz kojih dolaze brojni lažni azilanti ponovo uvedu vize, za šta će ubuduće biti potreban samo saglasnost Evropske komisije, a ne i Evropskog parlamenta.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije