BiH

Amandmani tumače šta je javno mjesto?

Amandmani tumače šta je javno mjesto?
Amandmani tumače šta je javno mjesto?

BANJALUKA - I pored pritiska javnosti da se Zakon o javnom redu i miru koji je predložila Vlada RS povuče iz skupštinske procedure, ovaj akt sutra će se naći pred poslanicima Narodne skupštine, koji će na njega djelovati amandmanski i pokušati jasnije definisati šta je to javno mjesto.

"Otvorena je sada priča da li se to odnosi na društvene mreže. U članu dva je vrlo široko postavljen pojam javnog mjesta i to daje prostor za različita tumačenja. Možda bi trebalo raditi nešto sa članom dva u smislu preciziranja, inače će se sutra sudovi naći u problemu da interpretiraju šta je sve javno mjesto", rekao je Igor Radojičić, poslanik SNSD-a u NS RS.

Član dva najsporniji je u dijelu gdje se govori o tome da je javno mjesto i "svako drugo mjesto na kojem je počinjen prekršaj, a posljedica je nastupila na javnom mjestu".

Inače, Vlada RS uputila je u skupštinsku proceduru Zakon o javnom redu i miru, kojim se u odnosu na aktuelni zakon proširuje definicija javnog mjesta, što je i najspornije s obzirom na to da u obrazloženju piše da se to odnosi i na društvene mreže. Prema prijedlogu zakona, onima koji se ogriješe o ovaj zakon prijete kazne do 1.700 KM, pa čak i zatvorske.

Ovaj zakon juče je bio tema razgovora na nekoliko sjednica skupštinskih odbora, a najzanimljivije je bilo tokom rasprave na sjednici Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju kojoj su prisustvovali novinari i na kojoj je predsjedavajući Branislav Borenović iz PDP-a tražio da se usvoji zaključak kojim se osporava ocjena Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju da je Zakon o javnom redu i miru neprimjenjiv, odnosno da ne postoje izvori prava EU sa kojim bi se mogao zakon uporediti.

Za ovaj zaključak tri glasa su bila za, četiri protiv, dok je uzdržan bio Adam Šukalo, poslanik NS-a. Da je kojim slučajem i usvojen ovaj zaključak, Zakon o javnom redu i miru vjerovatno bi bio povučen iz skupštinske procedure, ali ni to juče nije bilo potpuno jasno s obzirom na to da takvih slučajeva do sada nije bilo u NS RS. I ostali odbori na kojima se raspravljalo o Zakonu o javnom redu i miru većinom glasova izglasali su da on može ići u skupštinsku proceduru.

Tokom same rasprave u okviru Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju bilo je oprečnih stavova o tome da li ovaj odbor ima pravo i može raspravljati o samom zakonu i da li postoje uporišta u evropskom pravu kada je javni red i mir u pitanju. Dok je s jedne strane Borenović tvrdio da postoji uporište u evropskim zakonima i poveljama i da Vlada RS treba da povuče zakon i uskladi ga sa pravnom stečevinom EU, Radojičić je tvrdio da su javni red i mir u domenu nacionalnih zakonodavstava i da ne postoji zakonodavstvo EU po tom pitanju.

"SNSD sa svojom vladajućom koalicijom je pokazao da je protiv slobode izražavanja, da je protiv slobode govora i da je apsolutno na stanovištu da su diskriminatorski zakoni dobri i da niko nema pravo da osuđuje akt koji predlaže Vlada RS", rekao je Borenović, dodajući da je mišljenja da evropska pravna stečevina ne dozvoljava sprečavanje slobode govora na društvenim mrežama.

S druge strane, Radojičić je poručio da Borenović "zloupotrebljava skupštinski odbor za vlastitu promociju".

"Zbog sjednice Odbora je napravljen spektakl i to je isključivo odgovornost predsjednika Odbora", rekao je Radojičić, koji smatra da će na današnjoj sjednici biti konkretno riječi o članovima zakona i amandmanima na članove dva, sedam i osam, i da će to biti ispravna rasprava.

"Sve se vrti oko ova tri člana i treba vidjeti na koji način to korigovati, uvesti u red, a ne govoriti o čitavom zakonu", smatra Radojičić.

Iako je tokom sjednice Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju bilo uglavnom riječi o usklađenosti zakona sa pravnom stečevinom EU, Šukalo je, čak, tvrdio da je predloženi zakon u suprotnosti s Ustavom RS, naglašavajući da u ovom obliku neće dati svoj glas za njegovo usvajanje jer, kako kaže, član sedam je u direktnoj suprotnosti s Ustavom RS.

Njemu nije toliko sporan član dva, već upravo ovaj član sedam, koji kaže: "Ko narušava javni red i mir svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugim nepristojnim ili drskim ponašanjem biće kažnjen novčanom kaznom od 100 do 300 KM".

 Upitan datum prijema zakona

Pojedinim poslanicima NS RS sporan je i datum kada je Zakon o javnom redu i miru u formi prijedloga stigao u NS RS, ističući da je zloupotrijebljen pečat.

Inače, zakon kada se usvoji u formi nacrta u roku od šest mjeseci mora biti dostavljen u formi prijedloga, a u konkretnom slučaju što se tiče Zakona o javnom redu i miru, u formi nacrta usvojen je 2. jula prošle godine, što znači da je krajnji rok za njegovo predlaganje bio 2. januara tekuće godine.

"U NS RS prijedlog zakona je stigao sa pečatom 31. decembra 2014. godine, što otvara sumnju u zloupotrebu pečata. Nemam dokaze, ali sumnjam", rekao je Boris Jerinić, poslanik SDS-a u NS RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije