BiH

Analiza: Blokada zbog slučaja "Sejdić-Finci" nije poštena

Analiza: Blokada zbog slučaja "Sejdić-Finci" nije poštena
Analiza: Blokada zbog slučaja "Sejdić-Finci" nije poštena
Srna

BRISEL - Neprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" ne može biti izgovor za blokiranje prijavljivanja BiH za članstvo u EU i to bi bilo nepošteno i kontraproduktivno, navodi se u analizi Evropske inicijative za bezbjednost /ESI/.

U dokumentu pod nazivom "Izgubljeni u bosanskom lavirintu", navodi se da BiH provodi odluke Evropskog suda bolje nego većina aktuelnih članica EU.

"Reforme koje EU očekuje od BiH nisu tražene od ostalih zemalja koje su podnijele prijavu za članstvo, a ni od samih članica Unije", navodi se u analizi.

U tekstu se dodaje da današnji sastanak političkih lidera iz BiH u Briselu treba da bude posljednji o toj temi i da bi bilo najbolje da lideri sami postignu dogovor.

"Ipak, ako se to ne desi, EU treba da preispita svoju aktuelnu politiku i zatraži da BiH primijeni ovu odluku u okviru širih ustavnih reformi koje će provesti tokom samog procesa pristupanja. To ne treba da bude preduslov. Bila je greška što je tako učinjeno", naglašava se u analizi.

ESI navodi da u BiH ne postoji institucionalni "rasizam" i podsjeća da je u Južnoafričkoj Republici tokom aparthejda na snazi bio rasistički izborni sistem, što nije slučaj u BiH.

"To ne postoji ni u Belgiji ili Južnom Tirolu, na sjeveru Italije, iako u obje zemlje zakon zahtijeva da građani odaberu pripadnost nekoj zajednici za određene svrhe, slično kao u BiH. Međutim, samo u BiH etnička pripadnost bilo kog pojedinca nije definisana u zvaničnim dokumentima", piše u tekstu.

Dalje se izvodi zaključak da je sistem u BiH liberalniji od onih u Belgiji ili Južnom Tirolu, zato što dopušta pojedincu da sam odabere svoj identitet i da ga promijeni u budućnosti.

ESI podsjeća da je EU 2004. godine za Kipar odobrila sistem glasanja na osnovu pripadnosti zajednici i da je pohvalila plan tadašnjeg generalnog sekretara UN Kofija Anana za Kipar, koji je zasnovan na istim principima iz Ustava BiH.

Pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, navodi ESI, ne predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, nego Protokola 12 iz Konvencije, koji širi pitanje nediskriminacije sa "prava i sloboda određenih Konvencijom na svako pravo određeno zakonom". Ovaj protokol do sada je ratifikovalo samo osam od 28 članica EU.

U dokumentu se ocjenjuje da slučaj "Sejdić-Finci" nije primjer sistematskog kršenja međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela.

ESI pravi poređenje između situacije u BiH i izbornog modela za regionalni parlament u Briselu. U regionu glavnog grada Belgije, jednog od tri regiona u zemlji, 72 od 89 mjesta u parlamentu automatski pripadaju francuskoj jezičkoj zajednici. Preostalih 17 mjesta rezervisana su za malobrojnije pripadnike holandske jezičke zajednice.

"Kada kandidat želi da postane član parlamenta u Briselu, on ili ona mora da se registruje kao pripadnik jedne od dvije jezičke grupe. Kada se kandidat izjasni da je pripadnik jedne jezičke grupe, više nikada ne može da se kandiduje u ime druge jezičke grupe", piše u analizi.

ESI podsjeća da je politička kriza koja je ugrozila opstanak Belgije zbog podjela između dvije jezičke zajednice riješena 2012. godine, kada je izvršena revizija izbornog zakona. Za taj proces bilo je potrebno devet godina, jedna presuda Ustavnog suda, pad jedne vlade i 589 dana pregovora o formiranju novog kabineta.

Kiparski građani koji nisu ni Grci, niti Turci, uključujući tri priznate vjerske manjine - Jermene, Latine i Maronite - morali su, prema kiparskom Ustavu, da odaberu pripadnost jednoj od dvije zajednice.

To znači da Dervo Sejdić, da se rodio na Kipru kao muslimanski Rom, ne bi imao pravo da se kandiduje za javnu funkciju, kao ni pravo da glasa u većem dijelu punoljetstva. On bi morao da se registruje kao pripadnik turske zajednice, a od 2004. godine bi postao građanin EU, navodi se u tekstu.

U analizi se navodi da će u BiH uvijek postojati većine koje se identifikuju kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci u BiH, ali da su identiteti u savremenom dobu fluidni i podložni promjenama.

Ako bi se Dervo Sejdić kandidovao na izborima 2015. godine kao hrvatski Rom ili bošnjački Rom, on bi time promijenio ono što znači biti Bošnjak ili Hrvat, a to bi direktno dovelo u pitanje uske etničke kategorije.

U analizi se ističe da to ne znači da presuda "Sejdić-Finci" ne treba da bude provedena, nego da će njena implementacija biti lakša dok sjećanja na rat od 1992. do 1995. godine budu blijedila.

ESI navodi da bi tri člana Predsjedništva BiH trebalo da razmotre, što je prije moguće, slanje pisma u Brisel u kojem podnose prijavu za članstvo u EU.

ESI je nezavisni istraživački institut koji je u junu 1999. godine osnovala multinacionalna grupa analitičara sa velikim iskustvom u regionu. 

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije