BiH

Bećirović: Uspjeh što je Izborni zakon pred parlamentarcima

Bećirović: Uspjeh što je Izborni zakon pred parlamentarcima
Foto: Ilustracija | Bećirović: Uspjeh je što je Izborni zakon pred parlamentarcima

SARAJEVO - Uspjeh je što su se izmjene Izbornog zakona BiH koje predviđaju zabranu kandidiranja pravosnažno osuđenim ratnim zločincima na izborima našao pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kazao je danas Denis Bećirović (SDPBiH), poslanik u ovom domu.

Na današnjoj sjednici je istaknuo da ne očekuje usvajanje ovog zakona u Predstavničkom domu zbog stavova poslanika iz Republike Srpske, ali je podsjetio da su predložene izmjene u skladu s praksom u evropskim zemljama gdje se kandidiranje na izborima onemogućava osuđenim ratnim zločincima.

Za njega je već uspjeh što je zakon prošao prvu komisijsku fazu.

Izmjene ovog zkaona podržao je Jasmin Emrić (A-SDA), podsjetivši da dužnost načelnika Općine Velika Kladuša danas obavlja pravosnažno osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić.

Emrić je kazao da je Abdić, samoproglašeni upravnik takozvane autonomne pokrajine zapadna Bosna, zatvarao i mučio više od 5.000 civila devedesetih godina prošlog stoljeća koji su se usprotivili stvaranjem takve „pokrajine“, a među njima su bili žene i djeca.

Momčilo Novaković (NDP)  upitao je da li se ovaj zakon donosi samo zbog jednog čovjeka ili se radi o stotinjak ljudi, te je upitao ko se od njih kandidirao i birao u neke institucije, najavljujući da izmjene Zakona neće podržati.

Mirsad Mešić (SDPBiH) potom je upitao Novakovića iz kojeg dijela diskusije je zaključio da se ovaj zakon donosi zbog jednog čovjeka, ističući da SDP ne apostrofira nikoga posebno, ne bilo koji narod nego se izmjene ovog zakona odnose na sve zločince.

I Emrić i Damir Arnaut (SBB)  upozorili su da se Zakon odnosi na budućnost jer će ratni zločinci uskoro napuštati zatvorske ćelije, dodajući da je ovako nešto potrebno zbog budućnosti.

Nikola Lovrinović (HDZBiH), koji se na sjednici Ustavno-pravne komisije izjasnio protiv ovog zakona, pojasnio je danas da parlament ne može postupati nedemokratski i oduzimati građanska prava, dodajući da sud o tome mora donijeti odluku.

Međutim, Hazim Rančić (SDA) pojasnio je da se ovim izmjenama Izbornog zakona nikome ne oduzima biračko pravo, odnosno da glasa na izborima, nego im se ograničava pasivno biračko pravo, odnosno da se kandidira na izborima i bude biran.

Aleksandra Pandurević (SDS) negirala je da su ove izmjene u skladu s evropskim standardima i iznoseći podatak da se pasivno pravo oduzima samo zatvorenicima pozivajući se na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Scoppolo protiv Italije“.

„Evropski sud za ljudska prava, u slučaju usvajanja ovih izmjena, mogao bi donijeti nove presude koje bi BiH donijele nove probleme kakav sada ima u slučaju presude u predmetu Sejdić i Finci“,  stav je Pandurevićeve.

Za Lazara Prodanovića (SNSD) ovo je teško pitanje jer se radi o tome da se ograničava pasivno pravo kandidiranja, ocjenjujući da predlagač nije predočio uvjerljive argumente.

Smatra da se svi osuđeni trebaju uzdržati od kandidiranja na izborima zbog situacije u BiH, naglašavajući da partija kojoj pripada nikada neće predložiti nekoga osuđenog za ratne zločine ni na izborne liste niti u izvršnu vlast.

Mišljenja je da se ovim samo parcijalno rješava pitanje jer postoje i osobe koje su osuđene i zbog nekih drugih stvari te je njegov prijedlog da se ova pitanja mogu riješiti izmjenama Krivičnog zakona, te je dodao da SNSD neće podržati ove izmjene Izbornog zakona.

Damir Arnaut (SBB) upozorio je da Evropski sud za ljudska prava nikada nije imao priliku razmatrati ova pitanja.

Na taj način je replicirao Aleksandri Pandurević (SDS) koja se pozvala na presudu tog Suda u slučaju Scoppola protiv Italije upozoravajući da se nove presude i za BiH mogu dogoditi, ali je Arnaut naglasio da je Scoppola tražio da mu se omogući biranje i da bude biran dok je bio na služenju kazne za ubistvo.

Borjana Krišto (HDZBiH), presdsjedavajuća Doma je ocijenila da prijedlog zakona ima utemeljenje u smislu da parlament može mijenjati Izborni zakon, ali u smislu sadržaja one su u suprotnosti sa općim odredbama Ustava BiH.

Kako je u Ustavu navedeno niti jedna osoba koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji BiH.

„Ne može zakon proširivati neke odredbe koje se tiču ograničenja prava pasivnog ili aktivnog biračkog prava i odnosi se na osobe koje su na izdržavanju kazne. One ne mogu biti upisane u Centralni birački spisak, biti kandidati, imati izbornu ili imenovanu funkciju“,  dodala je Krišto.

Za Šefika Džaferovića (SDA), zamjenika dopredsjedavajućeg Doma izvan svake rasprave je da li postoji utemeljenje u Ustavu, najavljujući da će zakon podržati.

Rasprava o ovom zakonskom rješenju je okončanja, a o njemu će se poslanici izjasniti nakon što obave raspravu o svim tačkama dnevnog reda sjednice. U toku je rasprava o izmjenama Krivičnog zakona koje predviđaju kazne za negiranje genocida i drugih zločina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije