BEČ - Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH, i Raško Konjević, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, potpisali su danas u Beču Sporazum o granici između ove dvije zemlje.
Prema ugovoru, državna granica u dužini od 268 kilometara proteže se od tromođe BiH, Crne Gore i Srbije na sjeveru do tromođe BiH, Crne Gore i Hrvatske na jugu i biće obilježena u roku od tri godine od stupanja ugovora na snagu. Do sporazuma o granici nije se lako došlo jer su se neposredno pred potpisivanje otvorili problemi u vezi sa Sutorinom, jer je dio javnosti u BiH tvrdio da taj dio obale pripada BiH. Kriza u odnosima je riješena nakon što je Predstavnički dom parlamenta BiH odbacio ranije upućenu inicijativu o Sutorini, koja je govorila o tome da treba zaustaviti dalje aktivnosti na potpisivanju sporazuma i taj proces predati na međunarodnu arbitražu.
Ovo je prvi potpisani sporazum o razgraničenju između nekadašnjih jugoslovenskih republika, a ceremoniji potpisivanja prisustvovali su i Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, Hajnc Fišer, predsjednik Austrije, te Igor Lukšić i Sebastijan Kurc, ministri spoljnih poslova Crne Gore i Austrije.
Potpisivanju sporazuma je prethodio sastanak predsjedavajućeg Čovića, predsjednika Vujanovića i predsjednika Fišera, kojem su prisustvovali šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Austrije.
Dvodnevna konferencija o zapadnom Balkanu, koja je danas počela u Beču, okupila je premijere i ministre spoljnih poslova i ekonomije Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Samit u Beču, koji će na neki način pokazati da li ideja o infrastrukturnom i energetskom povezivanju može da zaživi, drugi je u nizu od pet samita planiranih da se održe do 2018. godine. Prvi je održan u Berlinu i tada je uglavnom bilo riječi o infrastrukturnim projektima koji će sutra biti detaljnije predstavljeni. Sve zemlje predložiće prioritetne projekte koje bi EU trebalo da finansira u iznosu od oko milijardu evra.
Nakon potpisivanja Sporazuma o granici, predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao je da mu je posebno zadovoljstvo što je to potpisano upravo u Beču, izražavajući zadovoljstvo predsjedniku Austrije za gostoprimstvo, njegov doprinos i lično zalaganje da do ugovora o granici i dođe.
"Vjerujem da je mnogo bolji put da to sami uradimo s našim prijateljima nego da se okrenemo nekim arbitražama, jer iskustva arbitraža kada su naši susjedi u pitanju nisu baš najbolja", kazao je Čović, dodajući da se nada da će Sporazum o granici BiH i Crne Gore potaktnuti i motivisati i Srbiju i Hrvatsku da sa BiH govore i rješavaju takve probleme.
Ocijenio je da su lideri s Balkana pokazali kako su spremni izaći u svjetla javnosti i ponuditi nešto Evropi s područja Balkana.
"Siguran sam da će razgovori u Beču sutra (četvrtak) biti uspješni. Sutra u jutarnjim satima s visokom predstavnicom za sigurnosnu i vanjsku politiku Federikom Mogerini, gdje ćemo ih vrlo jasno pozvati da u narednih mjesec dana budu u BiH. Do tada bi trebalo da pripremimo čitav paket naših aktivnosti koje moramo u skladu sa master planom dalje realizirati u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti", rekao je Čović.
On se susreo i s Johanesom Hanom, komesarom za pregovore o proširenju EU, s kojim je razgovarao o izazovima BiH, istovremeno ga podsjećajući na korake koje je BiH preduzela u prethodnom periodu s ciljem približavanja EU.
Rekao je da je veliki iskorak napravljen usvajanjem i potpisivanjem Reformske agende na svim nivoima te dogovorenim mehanizmom koordinacije.
Han i Čović zajednički su ocijenili značajnu ulogu konferencije o zapadnom Balkanu, a jedna od tema bili su i projekti koji će biti predstavljeni u četvrtak.
Predsjednik Crne Gore Vujanović i predsjednik Austrije Hajnc Fišer izrazili su zadovoljstvo potpisanim ugovorom te kazali kako će to biti podstrek za rješavanje eventualnih problema i sa drugim susjednim državama.
Ocjenjujući Sporazum o granici istorijskim, Vujanović je rekao da očekuje da se vrlo brzo taj dokument ratifikuje i u parlamentima te da Crna Gora, što se tiče susjeda, nema otvorenih pitanja.
"Nikada pitanje na granici s Hrvatskom nisam smatrao otvorenim. Davno smo postigli sporazum o tome. Ako se ne dogovorimo, a mislim da ćemo se teško dogovoriti o Prevlaci, idemo na Međunarodni sud pravde u Hagu", istakao je on, ocjenjujući da je zadatak zemalja zapadnog Balkana ubrzanje ekonomske saradnje, za šta, kako je naglasio, postoje sjajne mogućnosti.
"Mislim da treba unaprijediti saradnju u oblasti saobraćajne infrastrukture jer je ona uslov da bi se razvijala ekonomija, kao i korištenje zajedničkih energetskih potencijala, koje imaju i BiH i Crna Gora", rekao je Vujanović.
Prije početka samita u Beču, Aleksandar Vučić, premijer Srbije, rekao je austrijskim medijima da ne strahuje od teških ekonomskih reformi u Srbiji, ali da ima veliki strah od regionalne nestabilnosti.
"Varnica može čitav region zapaliti", upozorio je Vučić, dodajući da mu najveću brigu zadaje situacija u BiH.
Sebastijan Kurc, ministar spoljnih poslova Austrije, rekao je da se zemljama zapadnog Balkana ne smije uskratiti perspektiva, jer bez nje postoji opasnost da se neka od država okrene od EU.
Uoči samita, Evropska komisija obezbijedila je 1,5 miliona evra za potrebe pružanja humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima u Srbiji i Makedoniji.
EU uz zapadni Balkan
Evropska unija će dati snažnu podršku zapadnom Balkanu na današnjem samitu u Beču, saopšteno je iz Evropske komisije.
Kako je najavljeno, na tom skupu učestvovaće i Federika Mogerini, visoka predstavnica EU, ali i Maroš Šefčović i Johanes Han, evropski komesari.
Mogerinijeva je predočila da je područje zapadnog Balkana suočeno s mnogim izazovima, od hitnog rješavanja problema bezbjednosti i migracija pa do nužnosti da se uhvati u koštac s ekonomskim i političkim nevoljama u mnogim zemljama.
"Vidjeli smo da je od prošlogodišnjeg samita u Berlinu ostvaren značajan napredak kada je riječ o našem zajedničkom programu povezivanja, a sada smo identifikovali i konkretne prioritetne investicione projekte u regionu, koji bi mogli biti podržani kroz Instrument za pretpristupnu pomoć", rekao je komesar Han.
Incko na samitu u Beču
Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, rekao je da je prošlogodišnja konferencija u Berlinu rezultirala novom evropskom inicijativom za BiH, a ovogodišnji samit u Beču predstavlja nastavak i jačanje ovog procesa.
"Ovo je prilično rijetka šansa, ali i idealna prilika za BiH i predstavnike drugih zemalja da preuzmu pozitivnu ulogu u izgradnji snažnijih veza u regionu i da pokažu kako se BiH ozbiljno namjerava uhvatiti u koštac s izazovima s kojima se zemlja i njeni građani suočavaju. Ovaj samit treba u potpunosti iskoristiti s obzirom na to da je rijetka prilika da je zapadni Balkan dva dana u godini tema broj jedan za međunarodnu zajednicu i EU", rekao je Incko.
Utakmica
Povodom samita šest zemalja zapadnog Balkana, u Beču će večeras biti održana i fudbalska utakmica između zvaničnika EU i zvaničnika zemalja koje teže da postanu članice EU.
Upitan za koga će navijati na utakmici ekipa zvaničnika EU i onih koji pretenduju postati punopravne članice, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, rekao je da će navijati za stranu u kojoj je Crna Gora i za ostale aspirante, dok je Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao da nije bitno ko će pobijediti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.