VAŠINGTON, SARAJEVO - Od ove godine BiH se nalazi na crnoj listi država glavnih centara za pranje novca od trgovine drogom, a društvo joj, od zemalja iz regiona, prave Srbija i Albanija.
To pokazuje najnoviji Međunarodni izvještaj o strategiji kontrole narkotika (INCSR), a koji je objavio američki State department.
Na kakvoj smo, zapravo, listi, govori i podatak da su na njoj i Avganistan, Belize, Burma, Nikaragva, Holandija, Liberija!
Lista se sastoji od nekoliko desetina država u kojima, kako se ističe u izvještaju, u finansijskim tokovima postoje značajni iznosi novca od trgovine narkoticima ili novca stečenog u drugim vrstama kriminala.
Finansijske institucije tih država su, kako je ocijenjeno, ranjive na pranje para.
Ocijenjeno je da su bh. institucije za sprovođenje zakona slabe i da državna struktura usporava donošenje mjera protiv pranja novca i trgovine narkoticima.
"Ono je postalo tako komplikovano da je teško razaznati da li je taj novac samo od droge ili od drugih vrsta krivičnih djela", navodi se u izvještaju.
Kako se navodi, u BiH do pranja novca najviše dolazi zbog pokušaja izbjegavanja poreza, ali su u porastu i drugi uzroci, poput trgovine ljudima, drogom ili korupcije.
"Izvještaji iz banaka pokazuju da su u porastu prevare s krađom identiteta i krivotvorenjem i zloupotrebom kreditnih kartica", navodi se u izvještaju State departmenta o pranju novca i trgovini narkoticima za prošlu godinu.
Kada je, konkretno, riječ o narkoticima, onda BiH nije među glavnim proizvođačima niti konzumentima droge, ali je zato veoma bitna tranzitna zemlja, pozicionirana između centara za proizvodnju u južnoj Aziji i glavnih tržišta u zapadnoj Evropi.
Narkotici uglavnom ulaze u BiH iz Albanije, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske. Odredište ovih zaliha je uglavnom zapadna Evropa.
"Agencije za sprovođenje zakona se i dalje s prilično ograničenim sredstvima bore protiv krijumčarenja kroz BiH. Tokom devet mjeseci 2016. godine u BiH je oduzeto 1,49 kg heroina, 1,78 kg kokaina, 120,5 kg marihuane, 19 kg amfetamina, 2.031 tableta ekstazija, te 6.773 tablete prerađenih farmaceutskih proizvoda", stoji u izvještaju.
Mnoge zapljene su, kako stoji, rezultat zajedničke saradnje bh. agencija za sprovođenje zakona s MUP-ovima Srbije i Hrvatske.
"Tokom devet mjeseci prošle godine zabilježeno je 1.388 krivičnih djela koja su u vezi s ilegalnom proizvodnjom i trgovinom narkoticima, kao i zloupotrebom droge", stoji u izvještaju.
Ocijenjeno je i da se bh. agencije za sprovođenje zakona i dalje suočavaju s izazovima poput nedovoljnog finansiranja i brojnosti osoblja.
"Pa ipak, bh. vlasti blisko sarađuju sa SAD u strateškom planiranju razvoja kapaciteta kako bi se prevazišli ovi izazovi i nedostaci", zaključeno je u izvještaju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.