SARAJEVO - Opredijeljeni smo za reforme, ali uz reforme potrebno je da istovremeno dođe do povećanog obima ulaganja u BiH, te očekujemo da ove godine nivo investicija bude povećan s prošlogodišnjih 200 miliona eura na 300 miliona eura i budu usmjerene u oblasti koje znače razvoj.
Istakao je to u petak Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, nakon sastanka na visokom nivou, kojem su prisustvovali entitetski premijeri Željka Cvijanović i Fadil Novalić, Johanes Han, komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, predstavnici MMF-a, EBRD-a, Svjetske banke i ambasadorka SAD u BiH Morin Kormak.
Razgovor je bio o realizaciji Reformske agende u posljednjih oko 20 mjeseci od kako je usaglašena.
Govoreći o investicijama, Zvizdić je dodao da BiH želi da gradi puteve, te da je predložila dosta projekata koji su upućeni nadležnim institucijama u EU i očekuje da će dio njih biti odobren na samitu u Trstu za tri mjeseca, ali i da očekuje povoljne uslove za ta sredstva.
"U skladu s ugovorom sa Svjetskom bankom od 750 miliona dolara tražio sam da veći dio ide u podršku i razvoj malih i srednjih preduzeća, podršku zapošljavanju s fokusom na mlade i dalje ulaganje u infrastrukturu", rekao je Zvizdić.
Han je kazao da EU očekuje da do kraja prve polovine godine budu dostavljeni odgovori na upitnik, što je bitno kako bi bila sačuvana dinamika i zadržana evropska perspektiva.
Čestitao je na dosad urađenom na provedbi Reformske agende i napomenuo da se njeni rezultati vide. Kao konkretne ishode naveo je Pravilnik o cijeni lijekova, gdje je 10 do 20 odsto smanjena cijena lijekova, da je u Kantonu Sarajevo za 20 odsto povećan broj novih poslovnih subjekata i da je važno jačanje privatnog sektora i malih i srednjih preduzeća, koji generiraju radna mjesta, ali i da je u entitetima za 10 odsto povećano zaduživanje kod banaka zahvaljujući nižim kamatnim stopama, te da su u prošloj godini povećani industrijska proizvodnja, izvoz i drugi parametri.
"To su konkretni koraci i na tome moramo nastaviti raditi", dodao je Han i naglasio da vlade puno rade i da parlamenti i drugi treba da se udruže u ovim naporima. Napomenuo je da je razgovarano o ispunjenju svih mjera iz aranžmana s MMF-om kako bi bila blagovremeno osigurana naredna tranša kredita potrebna da se zadrži ovaj pozitivan zamah.
Cvijanovićeva je istakla je da je ovo dobra prilika da se izanaliziraju stvari, ali i da se mora promijeniti pristup reformama i mentalitet, odnosno treba više raditi, a manje pričati.
"Postaje degutantno da pričamo kako smo opredijeljeni za reforme, a kada se izađe na praktičan teren ne možemo određene stvari da sprovedemo", dodala je Cvijanovićeva. Naglasila je da je RS uradila sve što je bilo predviđeno za ovaj period, ali i da su završili 55 odsto svih aktivnosti za sav ovaj period koji uključuje i ono što spada u ovu i iduću godinu.
"Mislim da je u FBiH to 36 odsto, a Savjet ministara BiH 53 odsto", dodala je ona i istakla da teške reforme otpadaju na entitete i da je ključna interakcija koja postoji između nivoa vlasti.
Premijer FBiH Fadil Novalić kazao je da je data podrška na putu stabilnosti i EU.
Nema krivice RS
Stav RS je jasan i naš odnos generalno prema svemu što treba da se donese na nivou BiH, a to je da se RS mora vidjeti u svakom dokumentu koji se tu proizvodi, jer imamo nadležnost za određene stvari i hoćemo da one budu prepoznate, kazala je Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, odgovarajući na pitanje o sankcijama Energetske zajednice.
Istakla je da ne zna hoće li sankcija biti ili ne, te da tu ne vidi krivicu RS.
"I ranije je bilo sankcija pa su nestale, da li proizvode nešto ili ne to će drugi objašnjavati. Mi smo za smislen dogovor, koji će poslužiti ispunjenju određenih ciljeva, ali i uvažiti ono što je naša ustavna struktura", dodala je ona.
Premijer FBiH Fadil Novalić nije odgovorio na ovo novinarsko pitanje, ali je "dobacio" da će se dogovoriti, kao i za akcize.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.