BiH

BiH pod jakom špijunskom lupom

BiH pod jakom  špijunskom lupom
BiH pod jakom špijunskom lupom
Dragan Sladojević

BANJALUKA, SARAJEVO - BiH spada u grupu država koje su pod većim stepenom špijunaže od strane Američke nacionalne službe za bezbjednost (NSA), a koja je postavila špijunske softvere na skoro 100.000 računara širom svijeta.

Zajedno sa bh. građanima, pod jakom lupom su i stanovnici Crne Gore i Hrvatske, dok Srbijanci nemaju mnogo razloga za brigu, pošto njihova država spada u red onih iz kojih se prikuplja najmanje informacija.

NSA je priznala, kako su juče prenijele agencije, da uhodi široku lepezu institucija i pojedinaca, poput trgovinskih ustanova, političara i narko-kartela, ali pošteđeni nisu ni "mnogobrojni stanovnici evropskih zemalja koji se bave sasvim običnim poslovima".

"Od 100.000 ljudi koji su meta špijuniranja, njih 70 odsto to uopšte ne zna", pojašnjavaju bezbjednosni stručnjaci, te ističu da, ipak, "obični" građani koji se nisu ogriješili o zakon nemaju razloga za strah.

Dragomir Jovičić, stručnjak za bezbjednost, podsjeća da je u BiH godinama prisutan veliki broj međunarodnih organizacija, te da se u ovoj državi prepliću interesi Istoka i Zapada, što su neki od razloga za praćenje računara koji se ovdje koriste.

"Mi smo imali situacije da su i ljudi sa bh. pasošima učestvovali u terorističkim aktima, tako da praćenje računara iz BiH može biti i zbog bezbjednosnih aspekata", naglašava Jovičić.

On kaže da postoje načini da se utvrdi da li je računar pod prismotrom, te da postoje i sajtovi kojima se to može otkriti, ali da to nije lako.

"Kako bi neko utvrdio da li je praćen, mora biti ekspert iz te struke", pojašnjava Jovičić.

Građani koji se nisu ogriješili o zakon nemaju razloga za strah

 

I Zoran Dragišić, stručnjak za bezbjednost, smatra da je BiH "interesantna" za NSA zbog potencijalnog terorizma.

"Takođe, jedan od razloga mogao bi da bude i organizovani kriminal, pošto je on na području Balkana dosta 'razvijen'. U nekom drugom smislu, BiH nije toliko atraktivna država sa aspekta bezbednosti da bi se američka služba bezbednosti interesovala za nju", kaže Dragišić.

On takođe ističe da je veoma teško otkriti da li je računar pod lupom špijuna.

"Da je moguće lako utvrditi, samo nadziranje bi bilo obesmišljeno. To prosto mogu da urade samo vrhunski stručnjaci", pojašnjava Dragišić.

Mehmed Bradarić, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost bh. parlamenta, kaže da vjeruje da smo pod lupom američkih bezbjednostnih službi, ali da naši organi to ne znaju.

"Ako postoji nadzor, mislim da je to zbog pranja novca, korupcije. Poznato je da je BiH na kriminalnoj ruti kada je riječ o švercu droge, te da je ovdje prisutan relativno veliki broj vehabija", kaže Bradarić, te ističe da oni koji nisu uradili ništa nezakonito nemaju razloga da budu zabrinuti.

Inače, odranije je poznato da je NSA samo tokom marta prošle godine presrela oko 97 biliona digitalnih podataka o telefonskim pozivima i razmijenjenim elektronskim porukama iz cijelog svijeta.

NSA, spekuliše se, prikuplja informacije o svim vrstama komunikacija, od elektronske pošte do telefonskih poziva, što uključuje i razmjenu poruka na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter.

Na taj način se otkriva s kim potencijalno opasne osobe komuniciraju, te koliko i odakle razgovaraju ili se dopisuju.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije