HAG - Svjedočeći danas u odbranu Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom, bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović izjavio je da Karadžićev cilj nije bilo fizičko razdvajanje naroda u BiH, nego političko odvajanje Srba, kako ih "ne bi preglasavali" Bošnjaci i Hrvati.
Bulatović je izjavio i da mu Karadžić u brojnim razgovorima nije rekao ništa što bi značilo da želi progon Bošnjaka i Hrvata.
Svjedok je naznačio i da nije bio svjestan da postoji zajednički zločinački poduhvat srpskih lidera za protjerivanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u BiH, kako se navodi u optužnici.
Karadžić, koji je bio predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid u Srebrenici; progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika Unprofora, 1992-95.
Prihvatajući da je protjerivanja, ipak, bilo, Bulatović je ocijenio da to "nije bio rezultat bilo kakve politike Karadžića", nego "kolektivnog mentaliteta stanovništva koje je reagovalo instinktivno" zbog stradanja koje je preživjelo u Drugom svjetskom ratu.
Prema svjedoku, Karadžiću je bilo "nemoguće" da "kontroliše stanovništvo" i spriječi zlodjela.
O granatiranju Sarajeva, Bulatović je rekao da je Karadžić bio svjestan da bosanski Srbi trpe političku štetu zbog tih napada.
Karadžić je Bulatoviću prenio da je pitao komandnata VRS Ratka Mladića da li granatiranje može biti zaustavljeno. Odgovor je glasio da je granatiranje neophodno da bi se spriječilo da muslimanske snage iz grada "pregaze" srpske položaje.
Karadžić je Bulatoviću, po njegovim riječima, kazao i da je više puta zabranio granatiranje civilnih područja u Sarajevu, odnosno, da je učinio sve da spriječi pretjerane i neselektivne napade.
O prvoj eksploziji na sarajevskoj pijaci Markale, 5. februara 1994, Bulatović je izjavio da je, dva dana kasnije, tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić prenio Vrhovnom savjetu odbrane SRJ da oficiri VRS tvrde da "nisu oni sigurno" ispalili granatu i da "naši vojni eksperti kažu da je to nemoguće, kao i u Ulici Vase Miskina".
Bulatović je posvjedočio i da je Karadžić u avgustu 1992. "izgledao iznenađen" poslije medijskih izvještaja o logorima za nesrpsko stanovništvo u RS. Garantovao je, po riječima svjedoka, da će se sa izbjeglicama postupati u skladu sa Ženevskim konvencijama.
Svjedok je tvrdio i da je Karadžić "htio da se otarasi" srpskih paravojnih formacija, ali da "nije mogao".
Bulatović je izjavio i da je "apsolutno siguran" da Karadžić nikada nije mogao biti zagovornik pogubljenja zarobljenika, bilo u Srebrenici, bilo na drugim mjestima.
Bivši crnogorski predsjednik tvrdio je i da je, tokom pregovora o povlačenju Karadžića poslije Dejtonskog sporazuma, "lično čuo" riječi američkog izaslanika Ričarda Holbruka da ima garancije predsjednika SAD da Karadžić neće biti krivično gonjen za ratne zločine pred sudom u Hagu, ako podnese ostavku.
Danas započeto unakrsno ispitivanje Bulatovića, tužioci će nastaviti sutra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.