SARAJEVO - Iako je zbog političkog rata SDP-a i SDA više od trećine mandata 2010-2014. federalna vlada Nermina Nikšića funkcionirala u iznimno teškim uslovima, aktuelna kriza u Vladi FBiH i izvršnoj vlasti nezabilježena je od uvođenja parlamentarne demokratije u BiH.
Naime, stanje je posljednjih sedmica postalo toliko složeno da se ni sami analitičari i ugledni politolozi ne mogu usaglasiti ulazimo li u fazu nominalnog političkog bezvlašća, ili je, pak, aktuelna kriza samo vrsta "nadogradnje" na krizu u kojoj je Nikšićeva vlada i završila svoj mandat.
U najkraćem, SDA i HDZ, stranke koje čine vlast u FBiH (ali i participiraju na nivou države), nikako ne mogu da okupe novu većinu u parlamentu nakon što ih je DF napustio. BPS Sefera Halilovića odustao je od najavljenog partnerstva s njima, a HDZ 1990 nije ni imao namjeru ući. Tako u ovom trenutku ove dvije partije, uključujući i ruke SBiH i A-SDA, imaju svega 46, od potrebnih 50 mandata u parlamentu za najprostiju većinu.
Iako su sve oči uprte u SBB i njihovog lidera Fahrudina Radončića, koje SDA i HDZ zbog njihovih 16 mandata priželjkuju kao partnere, Radončić i dalje eksplicitno poručuje da ga vlast ne zanima. I s te strane takvoj odluci teško je naći bilo kakav prigovor, budući da je od početka ovog mandata SBB tretiran kao opozicija. No, u politici se stvari mijenjaju preko noći, tako da ništa ne smijemo isključiti, pa ni mogućnost da Radončić svoj mogući ulazak u vlast "istruguje" najboljim mogućim pozicijama za sebe i stranku.
Ukoliko, međutim, ni od toga ništa ne bude, krajnja mogućnost su prijevremeni izbori, za šta je, opet, potrebno osigurati sve zakonske uslove.
"Treba imati u vidu nekoliko Ustavom i zakonom propisanih preduvjeta. Dakle, predsjednik Federacije BiH može da raspusti jedan ili oba doma parlamenta, ali samo uz saglasnost potpredsjednika FBiH. A pretpostavka za raspisivanje izbora nakon toga je da ih CIK BiH organizira u roku od 90 dana", pojašnjava Suad Arnautović, član CIK BiH, koji podsjeća da Izborni zakon ne poznaje pojam vanrednih izbora, nego prijevremenih.
"Suštinska razlika je što se prijevremenim izborima novoizabranim članovima predstavničkog tijela samo dopunjuje mandat koji je preostao u četverogodišnjem ciklusu", navodi Arnautović.
Dakle, i tu u startu, izvjesno, izbili bi ogromni problemi s obzirom na to da predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) i jedan od potpredsjednika Milan Dunović (DF) dolaze iz partija koje se trenutno ne mogu "ni očima gledati".
Profesor Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, nakon svega zaključuje "da konsolidiranje izvršne vlasti kroz proširenje koalicije manjim strankama u teorijskom smislu nije bilo dobra ideja".
"Evo, praksa to i pokazuje. No, izlaz iz postojeće situacije će se naći, u to sam uvjeren, jer sve upućuje na to da je jedini očekivani partner SBB. To je politička realnost, ali ne mora značiti da će do toga i doći. Međutim, sve drugo je održavanje agonije", zaključuje Filandra.
Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, naglašava da je trenutna situacija u FBiH "jedan od pokazatelja opšteg urušavanja političke scene u koje je počelo s izborima 2010".
"Ova situacija je uzrokovana sve većim sukobima unutar i između etno-političkih blokova, ali i indolentnošću civilnog društva i medija koji se sve više fokusiraju na lične interese, a sve manje na potrebe građana koje predstavljaju. Ovo urušavanje političke scene je dovelo do sve slabijeg funkcionisanja institucija vlasti i više-manje svih političkih subjekata u oba entiteta, što se u FBiH manifestira kroz blokadu rada vlade, a u RS kroz radikalno i avanturističko ponašanje vlasti", zaključuje Latal.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.