BiH

DW: Posjeta Kolinde Sarajevu pritisak ili način za relaksiranje odnosa?

DW: Posjeta Kolinde Sarajevu pritisak ili način za relaksiranje odnosa?
Foto: N.N. | DW: Posjeta Kolinde Sarajevu pritisak ili način za relaksiranje odnosa?

BERLIN - U jeku rasprave o Izbornom zakonu koji opterećuje odnose Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, predsjednica Hrvatske stiže u Sarajevo. Da li je ta posjeta svojevrsni pritisak ili ipak način za relaksiranje odnosa?

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović dolazi u Bosnu i Hercegovinu u izuzetno osjetljivom političkom trenutku. Neki analitičari u toj posjeti vide šansu za rješavanje bošnjačko-hrvatskih nesuglasica i relaksaciju odnosa između dveju zemalja, dok drugi smatraju da je riječ o nastavku pritiska Hrvatske na BiH i uplitanju Zagreba u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike.

Politički analitičar Pejo Gašparević ukazuje da je posjeta Kolinde Grabar Kitarović upriličena u vrijeme složenih odnosa između Hrvatske i BiH, te sve izraženijih bošnjačko-hrvatskih nesuglasica oko Izbornog zakona.

"Važno je primijetiti da predsjednica Hrvatske dolazi u Sarajevo nakon nedavne posjete Turskoj, gdje je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom razmatrala mogućnost trilateralnog susreta BiH, Hrvatske i Turske na nivou ministara spoljnih poslova. Takva trilaterala dogovorena je još 2016. godine, prilikom Erdoganove posjete Zagrebu, ali u protekle gotovo dvije godine ona nije realizovana. Aktiviranje trilaterale Hrvatska-BiH-Turska u sadašnjim okolnostima je, čini se, diplomatski instrument kojim se traži model za relaksiranje odnosa i između BiH i Hrvatske te, posebno, hrvatsko-bošnjačkih odnosa", ocjenjuje Gašparević.

Sporni Izborni zakon

Normalizacija hrvatsko-bošnjačkih odnosa nameće se kao preka potreba, kaže Gašparević, podsjećajući da se u oktobru 2018. godine u BiH održavaju opšti izbori.

"Tu se vodi zaoštrena hrvatsko-bošnjačka polemika oko izmjena Izbornog zakona koje bi omogućile ravnopravnu zastupljenost predstavnika hrvatskog naroda iz BiH u tijelima BiH.

Politički predstavnici hrvatskog naroda traže izmene Izbornog zakona kojima bi se na izborima spriječilo ponavljanje scenarija izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, većinom bošnjačkih glasova. Hrvatski predstavnici žele da obezbjede ulazak u vlast stranaka s hrvatskim predznakom, te izbor kandidata koji dobiju većinsku glasačku podršku Hrvata u BiH. S druge strane, bošnjačke stranke protive se takvim izmjenama Izbornog zakona jer, prema njihovom tumačenju, to znači monopol na izbor kandidata HDZ BiH", kaže Gašparević.

On podsjeća da je i uticajni američki analitičar Danijel Server, koji je od 1994. do 1996. godine bio i specijalni američki izaslanik za Federaciju BiH, ukazao na potrebu "uklanjanja prepreka za okončanje mirovnog procesa na Balkanu", među kojima je pomenuo i bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke. Gašparević smatra da je teško očekivati da bi posjeta predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović mogla preko noći da iznedri rješenja svih problema u bošnjačko-hrvatskim i odnosima između Hrvatske i BiH, ali bi mogla da označi početak stvaranja novog, pozitivnijeg ambijenta.

BiH bez državotvorne svjesti

Kritičari aktuelne politike Zagreba prema BiH oštro osuđuju "miješanje u unutrašnje bosanskohercegovačke poslove", ali za krizu u odnosima između dveju zemalja optužuju i političke predstavnike u BiH koji "ne ispoljavaju državotvornu svijest".

"Kada se ne bih sjećao rata od 1992. do 1995. godine i vojne agresije Hrvatske na BiH, rekao bih da ti odnosi nisu nikada bili gori. Aktuelno hrvatsko rukovodstvo slijedi principe Franje Tuđmana – da ne priznaje BiH kao suverenu državu, da raspolaže njenom teritorijom i utiče na njeno stanovništvo shodno svojim potrebama", kaže stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić.

"S druge strane, trebalo bi utvrditi da li se BiH uopšte postavlja kao suverena država i to je, po meni, mnogo važnije pitanje. Uvijek možete očekivati djelovanje neprijateljskih ili ne toliko prijateljskih sila, ali će rezultat tog djelovanja zavisiti i od toga kako se vi sami prema njemu postavite. Hrvatska nije svjetska velesila pa da BiH ne može da joj se suprotstavi. Problem je u tome što u BiH nema državotvorne svijesti, nema svijesti o suverenitetu ove zemlje. Mislim da političke stranke u ovoj zemlji i ne nastupaju sa pozicije da je BiH suverena država, koja ne dopušta miješanje u svoje unutrašnje poslove", ističe Hadžidedić.

Lobiranje kod Erdogana

Za nedostatak državotvorne svijesti u BiH Hadžidedić optužuje i bošnjačko političko rukovodstvo napominjući da u toj zemlji još nije "zaokružena svijest" o tome šta suverenitet zapravo predstavlja. On podsjeća da predsjednica Hrvatske dolazi u Sarajevo u trenutku kada se u institucijama BiH očekuje odluka o spornom Izbornom zakonu.

"Nakon lobiranja u javnosti posredstvom medija, te lobiranja u Ankari kod turskog predsjednika Erdogana da se u BiH usvoji Izborni zakon po volji HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske, očigledno je da je posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Sarajevu, u danu kada se u Parlamentu glasa o Izbornom zakonu, još jedan pritisak na institucije i zvaničnike u BiH. Samo je jedan odgovor na ovakve pritiske – otkazivanje gostoprimstva takvom gostu. Nažalost, miješanje u unutrašnje poslove BiH od strane susjednih država, ali i velikih sila koje iza njih stoje, svakodnevna je pojava", kaže Hadžidedić.

(NN/dw.com)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije