BANJALUKA, SARAJEVO - Zakon o Ustavnom sudu, koji su predložile srpske partije kao odgovor na odluku Ustavnog suda BiH o poništavanju Dana Republike, u ponedjeljak bi trebalo da se nađe na zasjedanju Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH.
Sudeći po trenutnom političkom raspoloženju, postoji minimalna šansa da bude postignuta saglasnost o ustavnim principima, ali većina sagovornika smatra da je malo vjerovatno da zakon kako je predložen prođe na plenarnoj sjednici Predstavničkog doma BiH, koja je zakazana za srijedu.
Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, je izrazio blagi optimizam kad je u pitanju mogućnost usaglašavanja o ustavnim principima i ustavnom osnovu. Međutim, Prodanović vidi male šanse da zakon prođe u prvom čitanju.
"Volio bih da uspijemo postići nešto, neupitna je podrška od strane svih 13 poslanika iz RS, ali to nije dovoljno. Ako imamo u vidu izjave koje su prethodile moguće je da zakon bude oboren od strane Bošnjaka entitetskim glasanjem čak odmah u prvom čitanju", rekao je Prodanović.
Momčilo Novaković, poslanik NDP-a i jedan od autora teksta zakona, kaže da je bilo nezvaničnih razgovora na najvišem nivou stranaka koje čine većinu na nivou BiH i da postoji optimizam.
"Mislim da bi bio veliki uspjeh da ne dođe apriori do odbijanja i da se ostavi mogućnost djelovanja na sami tekst", rekao je on. Prema njegovom mišljenju, ništa u tom zakonu ne bi trebalo da bude sporno jer, kako tvrdi, u zakonu su prepisana pravila rada Ustavnog suda i uzete u obzir važeće norme iz Ustava BiH.
Ono što je sporno za bošnjačke stranke je način biranja sudija, odnosno da strane sudije ne budu isključene iz Ustavnog suda. Njima je sporno i da je za svaku odluku potrebno da glasa najmanje jedan sudija iz reda svakog naroda.
Upravo je te primjedbe iznio Šefik Džaferović, jedan od najvažnijih ljudi u SDA, dodavši još uz to i činjenicu da, kako kaže, rješenja iz RS Ustavni sud postavljaju u potpuno drugačiju poziciju. Prema njemu, Ustavni sud BiH je postavljen kao dejtonska protivteža rješenjima o nadležnostima koje su definisane Ustavom, te da se jedno pitanje ne može mijenjati ako se ne promijeni kompletan dejtonski ustav.
"Promijeniti samo rješenja koja se tiču funkcionisanja US, a ne promijeniti ostala rješenja koja se tiču načina odlučivanja bi bilo narušavanje te dejtonske ravnoteže. Ako želimo mijenjati način rada Ustavnog suda, onda istovremeno treba razgovarati i o ostalim dejtonskim rješenjima", rekao je.
Uz to, SDA se, kako je rekao, protivi i izmjenama Krivičnog zakona BiH po kojem bi bilo ukinuto krivično djelo nesprovođenje odluka Ustavnog suda BiH.
"Smatramo da nije put naprijed ukidati mehanizme koji pomažu implementiranju odluka ovog suda, nego, naprotiv, njihovo osnaživanje", smatra.
I Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a, je potvrdila da je razgovora o toj temi bilo, ali smatra da je nezahvalno prognozirati uspjeh inicijative.
"BiH je jedina država u Evropi koja nema zakon o Ustavnom sudu. Mislim da i s druge stane postoji volja da se neka pitanja riješe, ali ostaje da se vidi hoće li biti pomaka", kaže ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.