BiH

Deklaracijom do istine i pravde

Deklaracijom do istine i pravde
Deklaracijom do istine i pravde

MOSTAR - Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Tomislav Nikolić, Ivo Josipović i Filip Vujanović, predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore, potpisali su u petak u Mostaru Deklaraciju o ulozi država u rješavanju pitanja osoba nestalih usljed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava.

Ceremonija potpisivanja deklaracije, koju je pripremila Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), održana je u Vijećnici grada Mostara, a prisustvovale su joj i porodice nestalih, uključujući članove Regionalne asocijacije porodica iz bivše Jugoslavije, kao i istaknuti članovi međunarodnih organizacija.

"Deklaracija je uzajamno prepoznavanje dostignuća BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije i biće iskorištena da unaprijedi principe na kojima ona počivaju", izjavio je Tomas Miler, predsjedavajući ICMP-a, tokom ceremonije.

Izetbegović je poručio u svom govoru da je sakrivanje posmrtnih ostataka žrtava "užasan zločin".

"Posebno želim istaknuti ulogu i angažman ICMP-a, čiji su predstavnici uložili veliki trud i uspjeli okupiti šefove država regiona kako bismo zajednički preuzeli obaveze iz ovog strateškog dokumenta", rekao je Izetbegović.

On je zaključio da "postignuće BiH u procesu pronalaženja i identifikacije nestalih" može poslužiti kao primjer ostatku regije.

"Pozivam sve one koji imaju informaciju o nestalim, o masovnim ili pojedinačnim grobnicama da sarađuju sa međunarodnim i domaćim institucijama. To je ljudski čin i dug prema žrtvama i njihovim porodicama koje decenijama tragaju za najmilijima", zaključio je Izetbegović.

Deklaracija uzajamno prepoznavanje dostignuća BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije

Predsjednik Srbije je izjavio da države regije više od dvije decenije opterećuje rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom ratova na području bivše Jugoslavije. "Danas možemo reći da smo postigli značajne rezultate u utvrđivanju sudbine nestalih. Problem nestalih lica predstavlja veoma osetljivo humanitarno pitanje i zahteva odgovoran, kontinuiran i sistematičan pristup i saradnju svih relevantnih subjekata, država, međunarodnih organizacija, civilnog društva i udruženja nestalih", istakao je Nikolić. On je naglasio da će Srbija nastaviti da savjesno pristupa rješavanju ovog pitanja.

"Srbija nikada neće odustati od potrage za nestalim licima, niti od zahteva da budu procesuirani i sankcionisani odgovorni", dodao je Nikolić.

Hrvatski predsjednik smatra da je moralna obaveza lidera i država regije da okončaju neizvjesnost porodica nestalih osoba i umanje njihovu bol.

"Moje misli suosjećaju sa porodicama nestalih. Pitanje nestalih osoba je, prije svega, humanitarno i uključuje pravo na život i nepovredivost slobode pojedinca, kao i pravo obitelji da sazna istinu o sudbini svojih najmilijih. Pitanje nestalih osoba je pitanje istine i pravde", naglasio je Josipović.

Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, istakao je da se broj nestalih u toj državi mjeri desetinama što, kako je rekao, dokazuje da je Crna Gora bila izvan ratnih razaranja.

"Naš potpis pokazuje našu spremnost za intenziviranje naših aktivnosti", rekao je Vujanović, navodeći da svaki zločin treba da bude kažnjen.

Inače, prvi potpisnici su zemlje koje su bile strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu i države-nasljednice, a deklaracija treba da podstakne i druge zemlje u drugim dijelovima svijeta koje se suočavaju s pitanjem nestalih osoba da je potpišu. Deklaracija, također, obezbjeđuje da se podrže prava članova porodica nestalih i da preživjeli i civilno društvo imaju pristup informacijama u vezi sa sudbinom i pravilnom istragom.

Istvoremeno, predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila postavili su u petak ispred Tužilaštva BiH u Sarajevu pano na kojem je napisan zahtjev da proces traženja nestalih Srba bude vraćen RS. Na ovaj način, kako je naglašeno, počela je akcija postavljanja protestnih materijala ispred institucija koje su nadležne za proces traženja nestalih lica u BiH.

Prema podacima ICMP-a, u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba, od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH. Na području BiH se trenutno traga za još više od 8.000 nestalih, a od kraja rata do danas je pronađeno više od 22.000 osoba.

Radojičić: RS nezadovoljna radom Instituta za nestale

Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je u petak da RS traži više od 1.600 lica i da je potrebno vršiti svaku vrstu pritiska na međunarodnu zajednicu radi rješavanja ovog problema.

On je dodao da porodice poginulih i nestalih iz RS nisu zadovoljne radom Instituta za nestala lica BiH, podsjećajući da je međunarodna zajednica prije 10 godina, više silom nego milom, promijenila Zakon o identifikaciji nestalih i zarobljenih.

"Ako se nastavi ovakav spor proces traženja, on se neće nikada završiti, porodice iz RS, uz našu podršku, moraju od Suda da ljudska prava u Strazburu tražiti da se ubrza ovaj proces", naglasio je Radojičić.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije