SREMSKA RAČA - Centralna državna manifestacija obilježavanja Dana sjećanja na stradanje i progon Srba počela je na mostu kod Sremske Rače simboličnim susretom premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji su rijeku spustili vijence u znak sjećanja na sve stradale Srbe.
Vučić je na most izašao iz strane Srbije, a Dodik sa strane RS. Išli su jedan ka drugom. Vučić je išao u pratnji dvoje djece u narodnim nošnjama, Dodik sam. Masa naroda sve to je gledala na video-bimu i pozdravljala aplauzima.
Njih dvojica sreli su se na sredini, zagrlili, izljubili i spustili u rijeku Savu dva vijenca.
Okupljenima su se obratili Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i Aleksandar Vučić, premijer Srbije.
Dok je Dodik govorio, u masi ljudi vijorile su se zastave, a ono što je pričao, prisutni su pozdravljali aplauzima.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da ne treba da se obesmišljava i negira Republika Srpska, jer u RS niko ne obesmišljava i ne negira Bosnu i Hercegovinu.
"Govorili su da je BiH Jugoslavija u malom, a sad postavljam pitanje zašto živi mala, a nije mogla velika. Niko da ne negira BiH. Evo, mi nećemo, ali prestanite negirati RS, ne možemo živjeti u toj negaciji. Ovo je sombol našeg zajedništva, kao naš vapaj za mir ", rekao je Dodik prilikom obraćanja na svečanosti povodom Dana sjećanja na stradanje i progon Srba na mostu u Sremskoj Rači.
"Samo su Srbi", poručio je, "vjerovali u Jugoslaviju, nistakavši da su je zato posljednji i napustili".
"Srbi su uvijek željeli mir", rekao je Dodik i poručio da svi znaju šta je BiH, te da to ne treba niko da objašnjava Republici Srpskoj.
Kaže i da je Srbija uvijek bila utočište za sve Srbe "koju su plaćali visoku cijenu zablude" koja se zvala Jugoslavija, od Slovenije preko Hrvatske, BiH, Kosova, Makedonije pa do Crne Gore.
"RS je uz pomoć Srbije prolazila kroz teške trenutke kada je morala da daje odgovore, tako je bilo i sa Dejtonskim sporazumom, kojim se došlo do mira", kazao je Dodik.
Istakao je i da napori svih u regionu treba da budu usmjereni ka miru, i okrenutosti ka evropskim civilizacijskim vrijednostima.
Premijer Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija više neće da krije da je "Oluja" bila zločin, poručivši onima koji pogrom slave dva dana, zašto to ne čine šest dana i noći kako bi mogli da proslave svakoga koga su protjerali pojedinačno.
Vučić je na obilježavanju dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u Sremskoj Rači rekao da je u novijoj srpskoj istoriji teško naći tužniji dan od 5. avgusta kada se prije 20 godina desila "Oluja" i poručio da se zločin mora oprostiti ali ne i zaboraviti.
"Danas odajemo počast žrtvama, a njih je više od 2.000 ubijenih i nestalih u jednom od najvećih porgoma srpskog naroda i njegovoj stradalničkoj prošlosti. Želim da reči mržnje, sukoba i osvete ne budu te koje će obeležiti današnji dan - sa Hrvatskom imamo mir, čuvaćemo ga i želeti najbolje odnose u budućnosti" rekao je Vučić.
On je dodao da se nada da će dvije zemlje brzo biti i dobri prijatelji u zajedničkoj kući EU.
"Ali danas odavde šaljemo svetu jasnu poruku da se zločin mora oprostiti ali ne može i ne sme zaboraviti - i to baš na ovome mestu gde su RS i Srbija ujedinjeni u bolnoj tuzi na mestu koje je pregazilo 250.000 prognanih Srba u strahu da ih ne pregazi hrvatska, kako neki kažu oslobodilačka čizma" naveo je premijer.
On je dodao da je danas previše teško za velike riječi i pomenuo imena nekih od prognanih... i upozorio da su oni dio strašne statistike od više od 250.000 imena koji su ubijeni, protjerani prije 20 godina avgusta 1995. godine.
Vučić je rekao da je za taj spisak žrtvava potrebno ispisati 4.000 stranica i šest dana i noći da se pročita.
"Dođe mi kada to znam da pitam one koji taj pogrom slave dva dana - zašto ne slavite šest dana i noći - tako ćete bar moći da se setite svakoga koga ste proterali - da ga proslavite pojedinačno" poručio je Vučić.
Prema njegovim riječima, strašan zločin je bila "Oluja" i Srbija to više neće da krije.
Premijer je naveo da je Srbija zločine koje su Srbi počinili priznala, a one koji su ih počinili prezrela.
Kako je rekao, žrtve poštujemo, a da se stide treba oni koji su sačinili spisak od 250.000 prognanih Srba, "kao i oni koji su se u Srbiji skrivali kao da se sve dogodilo u Ruandi, a ne na dalmatinskom Kosovu".
"Počeli smo da se budimo, da radimo više, jačamo našu ekonomiju i srpsku državu. Svakog dana naša Srbija biće sve jača. Da li je to naš poraz - ne bih rekao. Uostalom, snaga naših suza i sveća mnogo je veća od snage svih njihovih topova i tenkova, i moralna i ljudska i ne mogu da pobede naš spokoj i našu hrabrost kao i odlučnost da se njihovim glamuroznim paradama suprotstavimo pogledom u budućnost" rekao je premijer Srbije.
On je dodao i da treba da bude svima jasno da to Srbija ne radi zato što je uplašena i slana već "što smo lekcije iz prošlosti naučili".
"Strašan zločin je bila 'Oluja' i Srbija to više neće da krije, taj zločin je počinjen protiv našeg naroda, protiv ljudi koji su isti kao i mi, a to im je bila jedina krivica - ta i činjenica da su živeli stotinama kilometara zapadno od Srbije u Lici, Baniji Kordunu, Slavoniji, Zagori, a neki su mislili, ne prvi put u istoriji, da tamo srpsko ime pravoslvne vere ne sme ni da postoji", naglasio je Vučić.
"Danas Srbija konačno ima snage da kaže šta je bila Oluja - najveća etnička promena sastava stanovništa posle Drugog svetskog rata", rekao je on i dodao da niko od Srbije ne treba da očekuje da će te činjenice prećutkivati.
Kako je dodao, rat jeste gotov i više ga neće biti ali to ne znači da će Srbija pristati da zaboravi sopstvenu istoriju, sve pobjede i sve poraze, a pogotovo da zaboravi svoje žrtve i svoj narod.
"To se nikada neće dogoditi, zato što je to naša odgovornost i mi smo je posle 20 godina preuzeli i za sopstvenu prošlost i za žrtve, ali i za budućnost, pogotovo onih koji su prognani", rekao je.
Kako je naveo, želi i da djelimično ispravi nepravdu prije 20 godina i kaže ono što je Srbija tada mislila ali ili nije smjela ili nije htjela da kaže.
"Izričem to sa 20 godina zakašnjenja - dobrodošli naši Srbi, naši Krajišnici, braćo, sestre, dobrodošli svojoj kući. Stigli ste u vašu Srbiju u vašu kuću i našu večnu Srbiju. Živeli Krajišnici, živela Republika Srpska - živela Srbija" poručio je Vučić.
Njegova svetost patrijarh srpski Irinej rekao je da stradanje Srba u hrvatskoj vojnoj i policijskoj akciji "Oluja" na današnji dan prije 20 godina predstavlja tragediju biblijskih razmjera koju su nekada doživjeli Jevreji i Jermeni.
Srpski patrijarh je, nakon parastosa koji je služio u Sremskoj Rači za stradale Srbe u hrvatskoj akciji "Oluja", poručio onima koji danas proslavljaju pobjedu nad nevinim narodom da zlo i zloba nikome dobra nije donijela.
Patrijarh Irinej je pred više od 10.000 okupljenih građana rekao da se danas prisjećaju i mole za nevino stradale Srbe, da mnogi pričaju o njihovom broju, ali da taj broj samo Gospod zna.
"Danas se, takođe, sećamo mnogobrojnog našeg srpskog naroda koji je na današnji dan prije 20 godina proteran iz svojih mesta, iz svojih domova u kojima su vekovima živeli, a sve su to pod pretnjom smrti morali napustiti i potražiti spas u majci Srbiji", istakao je patrijarh Irinej.
Srpski patrijarh je naveo da je veliki broj protjeranih ostavio spaljene domove, razrušene crkve i razgrabljenu imovinu.
"Stradanje i progon Srba na današnji dan je jedan veliki zločin koji su činila naša braća po veri, braća sa kojom nas vezuje istorija i kultura", rekao je patrijarh Irinej.
On je podsjetio da je jedina krivica tog nevinog naroda - djece, žena i staraca, bila to što su bili Srbi pravoslavne vjere.
"Ta kirivica im je pripisana ne samo ovim gonjenjem već i 1941. godine kada je, zbog svog imena i vere pravoslavne, postradalo najmanje milion Srba, ako ne i više. Ono što je najtragičnije jeste što to stradanje nije došlo od stranog naroda, nepoznatog, od neke vere neslične, već od naše braće sa kojima smo živeli u veri više od deset vekova", naveo je patrijarh Irinej.
Patrijarh je istakao da za veliku tragediju Srba veliku odgovornost snose oni koji predstavljaju Rimokatoličku crkvu.
Patrijarh ističe da se danas sjećamo stradalog srpskog naroda, čija stradanja ni danas nisu prestala, da mnogi tavore svojim životom u oskudici, siromaštvu lišeni ljudskog dostojanstva, da bi se mnogi vratili na svoja vjekovna ognjišta, ali da ih tamo čeka mržnja i nepoželjnost.
"Nismo mi genocidan narod, nikada u istoriji, ni danas! Narod smo koji je mnogo postradao o kojem je stvorena slika da mrzi, goni, progoni i ubija, a ta je slika daleko od nas i nadamo se da će biti promenjena", rekao je patrijarh srpski.
Patrijarh je poručio da nas Gospod nije poslao da mrzimo, nego da volimo i pomažemo jedni druge, prijatelje i neprijatelje svoje, što i sam Isus Hristos zapovijeda.
"Neka bi dao Gospod da se na ovim prostorima povrati mir i sloga među ovim narodima", poručio je patrijarh srpski Irinej.
Na video-bimu se prikazuje film sa potresnim kadrovima iz "Oluje", a ljudi gledaju sa tugom u očima, a mnogi su i zaplakali.
"Ovo je značajan dan, jer je tokom progona Srba iz Hrvatske bilo strašno. Bilo je strašno gledati naš narod kako beži. Hvala premijeru Vučiću što je omogućio da se na to ukaže", kaže Vera Fektar iz Sremske Rače.
Miroslav Smrzić, koji je nekada živio u Slunju na Kordunu, a izbjegao je u Inđiju, rekao je da je ovaj dan bitan kako bi se pokazalo i onima koji to ne priznaju "da smo i mi ljudi, izbjegli, proterani".
"Oduzeli su nam sve. Protjerali su nas i nemamo nikakva prava u Hrvatskoj. U Slunju, odakle sam proteran, je pusto, i nemam gdje i kome da odem tamo. Podnio sam nekoliko puta zahtjev za pomoć za obnovu, ali od toga nije bilo ništa", rekao je on.
U okviru Dana sjećanja upriličen je i umjetnički program "Naša je tuga... velika", a prisutnima se obratila i djevojka Đurđica Popović, koja je u vrijeme srpskog egzodusa iz Krajine imala devet godina, zahvalila je rukovodstvima Srbije i Republike Srpske što su omogućili da dostojanstveno bude obilježen ovaj datum i podsjetila na vrijeme kada izbjegli Srbi nisu brojali dane, već izgubljene ljudske živote.
"Nadam se da ćemo se i narednih godina sjećati nedužnih srpskih žrtava.
Sigurna sam da svako od vas ima svoju priču koju nosi sa sobom svih ovih godina. Večeras imam čast da sa vama podijelim dio moje priče čiji je dalji put vodio upravo preko ovog mosta", rekla je Popovićeva na skupu u Sremskoj Rači, gdje Srbija i Republika Srpska večeras zajednički obilježavaju Dan sjećanja na stradanje i progon Srba.
Ona se prisjetila tog 4. avgusta 1995. godine, posljednje noći provedene u svom rodnom mjestu.
"Jedno jutro oko četiri sata probudila nas je pucnjava. Ništa neobično, nije bilo prvi put da mirni dječji san prekinu rafali. Ali tog 4. avgusta nisam ni pomislila da je ovo posljednja noć provedena u mojoj sobi, u mom krevetu, posljednje svitanje zore u rodnom mjestu", sjeća se Popovićeva.
Ona kaže da je tada u plamenu nestalo sve što su generacije godinama stvarale.
"Ne znam tačno koliko smo dana putovali do Srbije, otprilike 10. Tih dana se, nažalost, nisu brojali dani, već izgubljeni ljudski životi", navodi Popovićeva.
Ona se prisjetila da je prije 20 godina kolona srpskih izbjeglica iz Republike Srpske Krajine presijecana, bombardovana, te da su ljudi ubijani.
Popovićeva je rekla da je tada pokušavala da prebroji sve ljude u nepreglednoj koloni.
"Nikad nisam vidjela toliko ljudi. Nisam mogla vidjeti ni početak ni kraj kolone, a nisam ni znala brojati do tolikog broja. Toliko nas je bilo... Gledam nas i pitam se: Šta smo mi sad - nesrećnici, stradalnici, heroji, kukavice, igračke? Da li se to istorija šali sa nama ili nas podsjeća na neke zaboravljane lekcije", kaže Popovićeva.
Savanović: Ubijanje i progon Srba - necivilizacijski čin
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je da je progon Srba iz Hrvatske necivilizacijski čin države primjeren ustaškim metodama iz 1941. godine.
Savanović je ubijanje i protjerivanje Srba u akciji "Oluja", koje je bilo povod za današnje prvo državno obilježavanje Dana sjećanja na stradanje i progon Srba, nazvao "idiotskim činom i ideologijom koja nema mjesta u civilizovanom i razvijenom svijetu".
Kao odgovorne za ovaj pogrom Srba, Savanović je označio Hrvatsku vojsku, podržanu snagama HVO-a i NATO-a, u odnosu sedam prema jedan.
"Neka im to služi na čast, a neka bude i opomena svim civilizovanim narodima kako ne treba raditi", poručio je Savanović, koji prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja koje se održava u Sremskoj Rači.
Za paradu u Zagrebu on je rekao da je nehuman čin koji ne priznaju razvijene i civilizovane zemlje.
"Oni slave progon, protjerivanje, ubijanje i uništavanje, to je razmišljanje neshvatljivo za zdrav razum", ocijenio je Savanović.
U hrvatskoj vojnoj i policijskoj akciji "Oluja", koja je počela 4. avgusta 1995. godine, ubijeno je i nestalo 2.000 Srba, a više od 250.000 je protjerano iz Hrvatske.
Vulin: Ne možemo da zaboravimo, zbog naše dece i naše budućnosti
Državno obilježavanje Dana sjećanja na stradanje i progon Srba dvije decenije nakon pogroma u "Oluji", koje danas prvi put zajednički organizuju Republika Srpska i Srbija, dio je važnih datuma iz zajedničke istorije koja ne prijeti nikome, izjavio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin.
"Od sada, pa dok god ima srpske države, 4. i 5. avgust biće Dan sećanja na svako stradanje Srba od kako ih je bilo, na svako proterivanje, na svaku jamu i na svaku nesreću", rekao je Vulin, koji prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja koje se održava u Sremskoj Rači.
On je naglasio da Srbi ne smiju dozvoliti da se njihova istorija zaboravi, da je se odreknu, ističući da ta istorija ne prijeti nikome i da svjedočenje istine ne može biti pogrešno, niti može da pokvari odnose Srbije i Republike Srpske sa Hrvatskom i EU.
"'Oluja' se desila, mi nećemo okrenuti glavu od toga i nikada nećemo prestati da tražimo odgovornost za 250.000 proteranih, za 2.000 ubijenih. Nikada nećemo prestati da se sećamo i da govorimo istinu", rekao je Vulin.
Prema njegovim riječima, 250.000 Srba je protjerano u samo četiri dana, što je nezapamćeno na planeti, protjerano trajno da se većina nikada ne vrati.
"Ne možemo da zaboravimo, zbog naše dece i naše budućnosti, ne smemo dozvoliti da se ikada ponovi zlo koje je učinjeno srpskom narodu", poručio je Vulin.
On je osudio zabranu zvaničnog Sarajeva da se oda pošta srpskim žrtvama i to je nazvao "teškim teretom na licu Sarajeva".
Prema njegovim riječima, Sarajevo je bilo i jeste grad koji je od cijelog svijeta tražio da se njegove rane zapamte, da se njegove žrtve ožale, da svako spusti glavu pred sarajevskom žrtvom.
"Zašto Sarajevo nije dozvolilo da i Srbi dobiju svoje parče kaldrme i da tog jednog jedinog dana, u jednom deliću vremena, kažu da im je teško, da imaju svoje žrtve, da znaju imena tih žrtva, da traže od njih, ako ne da plaču sa njima, bar da razumeju kad Srbi plaču", upitao je Vulin.
Državni put prema graničnom prelazu Sremska Rača danas je zatvoren od sedam do 23 sati za saobraćaj zbog manifestacije.
Prema nezvaničnim procjenama, na skupu je prisutno više od 10.000 ljudi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
