MOSTAR - Nadležne institucije u Njemačkoj su u 2014. (do 30. novembra) donijele ukupno 5.737 odluka o zahtjevima za azil za državljane iz Bosne i Hercegovine, a niti u jednom slučaju nije došlo do priznavanja azilantskog statusa ili statusa izbjeglice.
To znači da su se skoro svi podnosioci zahtjeva za azil iz BiH ponovo morali vratiti u svoju domovinu, rečeno je Feni iz Njemačke ambasade u BiH.
Znači, niti u jednom slučaju nije došlo do priznavanja azilantskog statusa ili statusa izbjeglice, a samo u 15 slučajeva je izrečena zabrana deportacije, primjera radi iz humanitarnih razloga. Time stopa odbijanja azilanta iz BiH iznosi 99,3 posto.
Iz Njemačke ambasade ističu kako već neko vrijeme raste broj podnosilaca zahtjeva za azil iz Bosne i Hercegovine.
Za razliku od kvalifikovanih imigranata, podnosioci zahtjeva za azil iz Bosne i Hercegovine imaju jedva šansu da ostanu u Njemačkoj. Zahtjevi za azil podnosilaca za azil iz Bosne i Hercegovine u većini slučajeva budu odbijeni, tako da se oni moraju vratiti u svoju domovinu, napominju iz Ambasade, te ističu kako Njemačka treba kvalifikovane imigrante zbog čega je posljednjih godina znatno pojednostavila odredbe za imigrante.
"Mnogi podnosioci su pripadnici romske manjine. Ti ljudi žive u Bosni i Hercegovini često na marginama društva, mnogi Romi su nezaposleni, a veći dio romske djece ne ide u školu. Pošto ovim ljudima ne prijeti politički progon, ne mogu ni dobiti azil u Njemačkoj", ističu iz Ambasade.
"Ipak, nama je vrlo važno da se uslovi života Roma u Bosni i Hercegovini poboljšaju. To je u obavezi države Bosne i Hercegovini da se brine za to da svi građani imaju isti pristup zdravstvenom sistemu i pravo na javne usluge. Posebno je važno da se država mora pobrinuti za to da sva djeca u zemlji mogu pohađati školu, a to se odnosi na pripadnike manjina", naglašavaju iz Ambasade.
Napominju i kako je za mlade obrazovane ljude često najbolji način da se postigne permanentna perspektiva u Njemačkoj, putem studiranja u Njemačkoj. Jer, onaj ko tamo uspješno završi studije ima mogućnost da nakon toga ostane još 18 mjeseci u Njemačkoj i u tom periodu nađe stalno zaposlenje. Takođe, za kvalifikovanu stručnu snagu - posebno iz oblasti matematike, informatike, prirodnih nauke, tehnike i humane medicine, postoji tzv. Plava karta, koja im omogućava da u Njemačkoj rade.
Za mlade ljude postoji i mogućnost ukoliko nemaju akademsko obrazovanje, da dođu u Njemačku. U mnogim slučajevima je preduslov da kandidat ima potvrdu o odgovarajućem studijskom mjestu, radnom mjestu ili mjestu za obrazovanje. U većini slučajeva potrebno je i dobro poznavanje njemačkog jezika, napominju iz Njemačke ambasade u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.