SARAJEVO - Ponovno brojanje glasova sa ovogodišnjih opštih izbora naređeno je na ukupno 125 biračkih mjesta, što je gotovo duplo više provjera glasačkih listića nego nakon opštih izbora održanih 2010. godine, potvrđeno je iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Najavljeno je i da bi utvrđeni rezultati opštih izbora, održanih 12. oktobra, trebalo da budu objavljeni u ponedjeljak ili utorak, što je ranije od krajnjeg zakonskog roka od 20 dana od dana izbora.
"Ponovnim brojanjem glasačkih listića nastojimo utvrditi rezultate koji su bazirani na volji birača, a ne fingiranim rezultatima koji se nalaze na obrascima biračkih odbora sa više od 120 birališta", rekla je Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, nakon sjednice na kojoj je u petak konstatovano da je požurivanje CIK-a da što prije objavi utvrđene rezultate "pokušaj spinovanja".
Službena dužnost
Naredbe Glavnom centru za brojanje da provjeri listiće sa 125 redovnih biračkih mjesta u BiH CIK je donio po službenoj dužnosti, a na osnovu izvještaja glavnog kontrolora za obradu, unos i potvrdu rezultata glasanja za opšte izbore 2014. godine. Glavni kontrolor utvrdio je da na ovim biralištima nije moguće verifikovati rezultate izbora sa zbirnog obrasca koji su sačinili birački odbori.
Uočeno je da, prema obrascima biračkih odbora, na nekim mjestima nedostaje glasova, negdje je zabilježen višak ili je upisana nula kao rezultat političkih subjekata, iako su na tim biračkim mjestima građani glasali. Nepravilnosti su utvrđene za razne nivoe vlasti, a ponovno brojanje glasova može uticati na promjenu preliminarnih reultata, jer za zakonodavna tijela i jedan glas može biti ključan zbog specifičnog načina dodjele poslaničkih mandata.
Članove biračkih odbora imenuju političke stranke. Zato se u CIK-u čude što ih stranke optužuju za sporo utvrđivanje rezultata, mada Komisija ponovnim brojanjem listića mora ispravljati greške koje su napravili stranački kadrovi u biračkim odborma.
Stjepan Mikić, predsjednik CIK BiH, ocijenio je u petak da ovoj komisiji iz izbora u izbore od opštinskih i gradskih izbornih komisija, odnosno biračkih odbora, dolaze sve lošiji i lošiji rezultati.
Odgovornost
"Morali su pokazati više brige i odgovornosti za ovaj posao, jer smo i više napora uložili u njhovu edukaciju. No, očito je da neko ima neke druge instrukcije i zato nam daju ovakve rezultate", negodovao je Mikić. Podsjetio je da je nakon svakih izbora CIK konstatuje da su birački odbori i njihov rad najslabija karika u izbornom procesu.
"To se, i to u još goroj formi, potvrdilo i ovaj put", rekao je Mikić, dodavši da CIK ima spremnu inicijativu prema Parlamentarnoj skupštini BiH za izmjene Izbornog zakona BiH.
O detaljima nije htio govoriti, ali je naglasio da će CIK kroz svoj prijedlog izmjena ovog zakona "dati tačnu sliku uočenih negativnosti" i ponuditi pravilna rješenja za njihovo otklanjanje u budućnosti.
Na ovim opštim izborima bilo je 5.397 redovnih biračkih mjesta u BiH, što znači da će listići biti provjereni na nešto više od dva odsto birališta. Poslije opštih izbora održanih 2010, provjeravani su rezultati sa 70 birališta, a nakon lokalnih 2012. godine ponovno su brojani listići sa 85 biračkih mjesta.
"Sada smo posvećeni objavi rezultata na čijoj obradi, evo, kuburimo ovih zadnjih nekoliko dana zbog ponovnog brojanja", izjavio je Mikić.
Najavio je da CIK neće probiti ni zakonski rok za potvrđivanje rezultata, što je najkasnije 30 dana od dana izbora. Prije potvrđivanja, a nakon objave utvrđenih rezultata, traje rok od tri dana u kojem je moguće podnijeti prigovore i zatjeve za ponovna brojanja.
Najnoviji rezultati
Inače, CIK je juče objavio dopunjene preliminarne i nepotpune podatke glasanja poštom, u odsustvu i u DKP-ima, po kojima je u izborima za predsjednika i potpredsjendike RS, od ukupno 15.300 prebrojanih glasova, najviše dobio Josip Jerković, kandidat koalicije okupljene oko HDZ BiH, ukupno 3.888.
Na ovaj način Jerković je povećao prednost u utrci za potpredsjednika RS iz reda Hrvata.
Ništa se suštinski nije promijenilo u izborima za sve nivoe u protekla 24 sata, od posljednje objave rezultata CIK BiH. Prema najnovijim podacima, Milorad Dodik, kandidat koalicije SNSD-DNS-SP, dobio je 2.193 glasova na ovaj način, a njegov glavni protukandidat Ognjen Tadić, iz Saveza za promjene, 3.825. Uprkos 1.632 glasa iz inostranstva više za Tadića, Dodik i dalje prilično ubjedljivo vodi u utrci za predsjednika RS.
Ramiz Salkić (SDA), kandidat koalicije "Domovina", dobio je 3.571 glas iz inostranstva, i on je već izvjesni potpredsjednik RS iz reda Bošnjaka.
I za nivo Predsjedništva BiH, za koji je prebrojano 14.516 glasova iz "vreća", stvari su ostale iste. Mladen Ivanić, kandidat Saveza za promjene za srpskog člana kolektivnog šefa države, dobio je 11.179 glasova, u odnosu na 5.851 glas Željke Cvijanović, kandidata koalicije SNSD-DNS-SP, te je tako još povećao prednost.
Svoju prednost u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva povećao je i Bakir Izetbegović (SDA), dobivši 2.773 glasa, u odnosu na Fahrudina Radončića (SBB, 1.445 glasova, te Emira Suljagića (DF), sa podrškom 1.650 glasova birača.
Identično je i u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva. Dragan Čović (koalicija HDZ BiH), koji je ubjedljivo vodio, povećao je svoju prednost sa 2.673 glasa iz inostranstva, ispred Martina Raguža, kandidata HDZ 1990, koji je dobio 1.593 glasa poštom, u odsustvu i u DKP-ima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.