BRISEL - Evropska unija prošlog mjeseca produžila je važenje sankcija do marta 2017. godine, koje bi mogle biti uvedene za ona pravna i fizička lica iz Bosne i Hercegovine koja bi na bilo koji način ugrožavala Dejtonski mirovni sporazum.
Kristijan Dan Preda, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, rekao je "Nezavisnim" da je produženje sankcija došlo u pravom trenutku s obzirom na, kako je rekao, najave referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH i činjenicu da je odluka o njegovom sprovođenju suspendovana, ali ne i ukinuta u potpunosti.
"Osim toga, postoji mogućnost organizovanja još jednog referenduma, o Ustavnom sudu BiH. Očigledno je da u takvom kontekstu zemlje članice EU smatraju da bi neobnavljanje sankcija moglo poslati pogrešnu poruku", rekao je Preda.
On je podsjetio da je mandat za uvođenje sankcija usvojen još 2011. godine i produžavan od tada, ali da još nijednom nije bio primijenjen u praksi, odnosno da na listi nije dodato nijedno ime.
"Taj mehanizam samo daje mogućnost da se dodaju imena pravnih i fizičkih lica na listu i služi kao sredstvo odvraćanja onima koji bi mogli pokušati ugroziti integritet i suverenitet BiH", rekao je Preda.
Izrazio je nadu da Evropska unija neće morati iskoristiti ovaj alat i da će BiH ostati na pozitivnom kursu od usvajanja novog pristupa EU, a koji je rezultirao podnošenjem aplikacije za članstvo u EU u februaru.
Pokušali smo da dobijemo komentar u Delegaciji EU u Sarajevu, ali su nas za sva pitanja u vezi sa sankcijama usmjerili u Komesarijat za proširenje i evropsko susjedstvo.
Mjere bi bile primijenjene protiv lica koja prijete bezbjednosti u zemlji ili potkopavaju mirovni sporazum
Alkeo Smerili, službenik za odnose sa javnošću Komesarijata za proširenje, rekao je da sankcije predstavljaju kontinuiranu politiku EU prema onima koji bi na ozbiljan način ugrozili BiH. Dodao je da do sada sankcije još nijednom nisu bile primijenjene.
Inače, odluka o produženju sankcija ima istovjetan tekst odluci koja je donesena 2011. godine na prijedlog Ketrin Ešton, tadašnje visoke predstavnice EU za spoljnu politiku, osim što je datum važenja produžen do 2017. godine. U njoj je istaknuto da bi mjere bile primijenjene protiv pravnih i fizičkih lica čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodno priznanje BiH. Takođe, mjere bi se primijenile i protiv lica koja prijete bezbjednosti u zemlji ili potkopavaju mirovni sporazum.
Mjere bi uključivale zabranu ulaska i tranzita kroz zemlje članice EU, osim u slučaju humanitarne potrebe ili međunarodnih konferencija u kojima je neophodno prisustvo sankcionisanih lica.
Takođe, mjerama bi se zamrzla imovina ili ekonomski resursi koji pripadaju osobama na crnoj listi.
"Lista će sadržavati i informacije kojima će biti identifikovana lica obuhvaćena mjerama. Kod fizičkih lica informacije mogu uključivati ime, nadimke, datum i mjesto rođenja, nacionalnost, broj pasoša ili lične karte, pol, adresu, funkciju i zanimanje. U slučaju pravnih osoba informacije mogu sadržavati nazive, mjesto i vrijeme registracije, registracioni broj i sjedište poslovanja", navedeno je.
Kako bi mjere mogle dobiti maksimalan efekat, pojašnjeno je da će EU ohrabriti i treće zemlje da usvoje slične mjere.
MJERE
- Stavljanje na crnu listu
- Zabrana ulaska u zemlje članice EU
- Zabrana tranzita kroz EU
- Zamrzavanje imovine
- Zamrzavanje ekonomskih resursa
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.