VAŠINGTON - Evropska unija se zalagala za jaki mandat OHR-a, dok su Amerikanci bili za to da međunarodni administrator bude koordinaciono tijelo koje se ne bi miješalo u unutrašnje političke odnose u BiH.
Ovo proističe iz dokumenata koji su nedavno deklasifikovani i objavljeni na stranici američkog Stejt departmenta.
Na primjer, u dokumentu "Kostur mirovnog sporazuma" iz septembra 1995. godine ističe se da bi međunarodni administrator (koji u to vrijeme još nije imao formalni naziv "visoki predstavnik", već je nazvan "struktura") uživao puni imunitet kao i druge međunarodne organizacije u zemlji, ali ne bi mogao da donosi odluke u zemlji.
"Struktura bi sarađivala, ali ne bi kontrolisala tijela unutar BiH. nesaradnja unutrašnjih tijela sa strukturom bi bila tretirana kao kršenje odredaba mirovnog sporazuma", istaknuto je u dokumentu.
S druge strane, u dokumentu od 8. septembra se nalaze evropska razmišljanja o "političkoj strukturi", odnosno OHR-u, koji još nije imao taj naziv.
"Evropljani predviđaju jedinstvenu strukturu koju bi činio administrator sa državničkim ovlaštenjima, kojem bi pomoć pružao manji administrativni aparat. Veličina administrativnog aparata bi zavisila od zadataka koje bi administrator dobio", pomenuto je u tom dokumentu.
Prema evropskom viđenju, politička ovlaštenja administratora, kako je dalje navedeno, bi obuhvatala "sve aspekte međunarodnog angažmana u BiH osim zadataka koji bi izričito bili dodijeljeni IFOR-u". Ta politička ovlaštenja bi, među ostalim, obuhvatala rješavanje političkih sporova, nadgledanje ekonomskog razvoja, nadgledanje unutrašnjih granica, pomaganje Haškom tribunalu i slično. Takođe, jedno od ovlaštenja bi se ticalo prava na uvođenje ili preporučivanje ponovnog uvođenja sankcija Srbiji u slučaju blokade implementacije mirovnog plana. Mandat za svoje djelovanje ova struktura bi, prema Evropljanima, dobila direktno iz ovlaštenja u mirovnom sporazumu, koji bi odobrio Savjet bezbjednosti UN-a, uz saglasnost "Vlade BiH i bosanskih Srba".
U svim dokumentima koje smo iz tog perioda pronašli, SAD su konzistentno vidjele OHR, odnosno "strukturu", kao manje tijelo koje bi imalo koordinacijska ovlaštenja, a ne direktna politička ovlaštenja.
Recimo, u drugom dokumentu iz istog perioda Amerikanci su istakli da bi "superstruktura" (OHR) svoj mandat trebalo da ima iz samih mirovnih dokumenata, a ne iz rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a.
"Mi bi trebalo da tražimo blagoslov Savjeta bezbjednosti UN-a, ali ne i stvaranje strukture i to kroz adekvaktnu formulaciju teksta u Savjetu bezbjednosti, u kojem bi bio priznat mirovni sporazum", navedeno je, uz napomenu da će stepen umiješanosti "strukture" zavisiti od samih strana u BiH.
"Strane u BiH bi možda željele najmanje moguće direktno miješanje strukture u nekim poljima, poput ljudskih prava, a suprotno bi možda bilo u drugim poljima, poput rekonstrkucije", istaknuto je u tom dokumentu. Amerikanci su predvidjeli da bi aktivnosti "strukture" bile kontrolisane od strane "višeg komiteta za koordinaciju", odnosno Savjeta za sprovođenje mira, što je kasniji naziv. Zanimljivo je i da su Amerikanci razmišljali da li bi glavni koordinator, odnosno visoki predstavnik, trebalo da bude Amerikanac ili ne. Argument "za" bi bilo to što bi Amerikanac na čelu simbolizovao američki napor i zalaganje za mirovni sporazum.
Protiv tog argumenta bi bio mogući nedostatak dovoljno široke podrške u međunarodnoj zajednici, posebno od strane Francuske ili Rusije.
"Ako bi mirovni sporazum propao, Evropljani bi nas smatrali odgovornim za 'američki rat'. Amerikanac bi takođe morao da bude mnogo autoritativniji od evropskog kandidata Karla Bilta", zaključili su oni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.