STRAZBUR, SARAJEVO - Evropski sud za ljudska prava preispitaće zbog čega Slovenija nije počela sa sprovođenjem njihove presude "Ališić i drugi" kojom je zagarantovana isplata odštetnih zahtjeva bh. štedišama.
Potvrdila je ovo u petak "Nezavisnim" Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH, na čiju adresu je stigao i zvaničan poziv iz Suda u Strazbura.
"Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je pozvao sve nas koji imamo aplikacije po presudi 'Ališić i drugi' da dostavimo potvrde o tome, odnosno da smo podnijeli zahtjev za povrat štednje, ispunjavamo uslove i još čekamo na odštetu", naglasila je ona.
Problem je u tome, kako je dodala, što slovenački zakon kojim je regulisana isplata dugovanja štedišama bivše SFRJ nije usklađen s odredbama presude Evropskog suda za ljudska prava.
Omersoftićeva tvrdi da se na taj način osporava pravo na odštetu dijelu štediša iz FBiH, koji su imali ovdašnje državljanstvo do 31. marta 1992 godine, iako im je presudom Suda to pravo utvrđeno.
Bh. štediše su pozvane u novembru prošle godine da apliciraju za isplatu, ali još nema riješenog nijednog predmeta.
"Mislim da se Slovenija poigrala presudom Evropskog suda i da je ovakva reakcija Vijeća Evrope i Evropskog suda prirodna, zbog specifičnosti predmeta i njihovog digniteta", istakla je Omersoftićeva.
Presudom je Sloveniji naloženo da obešteti više od 130.000 bivših štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH, koji su oštećeni prilikom pretvaranja Ljubljanske banke u Novu ljubljansku banku.
Procjenjuje se da je obaveza Slovenije prema prevarenim štedišama u Hrvatskoj i BiH, bez kamata, 400 miliona evra.
"Slovenija dosljedno i sukladno s usvojenom legislativom izvršava presudu u predmetu 'Ališić'. Dokumentaciju dobivenu iz arhiva u BiH Slovenija će koristiti na isti način kao podatke štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, za koje postupci verifikacije neometano teku", tvrde u Ambasadi Slovenije u BiH, uz obrazloženje da već duže vrijeme nastoje dobiti pristup dokumentaciji sarajevske podružnice Ljubljanske banke za verifikaciju deviznih depozita i odlučivanje o zahtjevima štediša, koji su trenutno još odloženi.
Skeniranje dijela arhiva, koji se nalazi u Sarajevu, je završeno.
"Kopija ove dokumentacije je već bila predata Ministarstvu finansija Republike Slovenije. U završnoj fazi je i dogovaranje u vezi s pristupom arhivu Ljubljanske banke u Banjaluci", navode u Ambasadi.
Zadnji dio potrebne dokumentacije očekuje se početkom oktobra, što bi trebalo omogućiti prve isplate štedišama pred kraj ove godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.