BANJALUKA - Iako ne prođe nijedan sastanak zvaničnika BiH sa kolegama zvaničnicima iz Srbije i Hrvatske a da se ne spomene pitanje granica i razgraničenja, na tom polju ništa nije urađeno još od 2008. godine.
"Možemo reći da se ništa ne dešava. Posljednji sastanak sa kolegama iz Hrvatske bio je prije pet godina. Član sam te komisije od 2008. godine i od tada sa Srbijom i Hrvatskom praktično ništa nije urađeno", rekao je Nenad Bajić, član Državne komisije za granice BiH.
Ni u jednoj od tri države, barem kada je politika u pitanju, ne postoji iskrena volja da se riješi pitanje granica, a u BiH poseban problem predstavlja i to što unutar Državne komisije za granice nema apsolutne saglasnosti i jedinstvenog stava, pogotovo kada je granična linija sa Hrvatskom u pitanju. Inače, BiH sa Hrvatskom ima granicu dugu 1.001 kilometar, a sporna je kod Neuma i na dijelu Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje granica više od 15 puta prelazi sa jedne na drugu obalu rijeke Une.
"Mislim da politika treba da riješi to pitanje i da onda struka, odnosno komisije sjednu i to završe", rekao je Bajić.
Što se tiče granice sa Srbijom, njena dužina je oko 370 kilometara i sporna je takođe na dva mjesta: kod Hidroelektrane na Drini u Zvorniku i na području opštine Rudo, i o potrebi rješavanja tog pitanja se priča više od deceniju, međutim nikakvih pomaka još nije bilo.
Kakav je odnos Srbije i Hrvatske prema BiH kada su u pitanju granice najbolje govori to što je Državna komisija za granice BiH krajem prošle godine diplomatskim putem uputila obavijest komšijama o spremnosti za nastavak razgovora u pogledu granica, međutim do danas nije dobila jasan odgovor.
Iz nezvaničnih razgovora sa pojedinim bivšim i sadašnjim članovima Državne komisije za granice može se zaključiti da u doglednoj budućnosti nema šanse da se riješi pitanje granica, te da će "nekada" o svemu morati odlučivati međunarodna arbitraža za koju tek treba stvoriti uslove.
"Arbitraža je moguća samo za jedan mali dio granice, a ne čitavu granicu, i u doglednoj budućnosti neće biti stvoren ni minimum uslova za to. Predstavnici Srba ne pristaju da se parcijalno rješava pitanje granice, pogotovo sa Hrvatskom, i insistiraju da se na tome radi jedinstveno, dok Hrvati u ovoj komisiji uglavnom zastupaju interese Republike Hrvatske", ispričao je za "Nezavisne" jedan od zvaničnika koji je ranije bio direktno uključen u razgovore o temi razgraničenja BiH sa susjedima.
Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina i Crna Gora jedine su dvije zemlje bivše Jugoslavije koje su riješile pitanje granice mada je i tu bilo otpora s obzirom na to da su određeni krugovi u BiH smatrali da Sutorina ne treba da pripadne Crnoj Gori, već BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.