BiH

Hag odbio zahtjev Radovana Karadžića da svjedoči Naser Orić

Hag odbio zahtjev Radovana Karadžića da svjedoči Naser Orić
Hag odbio zahtjev Radovana Karadžića da svjedoči Naser Orić

HAG - Haški tribunal odbio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, optužen za genocid u Srebrenici, da nekadašnjeg komandanta Armije BiH u tom gradu Nasera Orića obaveže da svjedoči na suđenju Karadžiću.

U danas objavljenoj odluci, raspravno vijeće predsjedavajućeg Ogon Kvona (O-gon Kwon) naznačilo je da Orićevo svjedočenje, iako relevantno, ne bi bilo od velike materijalne pomoći budući da su sudije iz drugih izvora već dobile dovoljno informacija o temama o kojima je Karadžić želeo da ispituje Orića.

U obrazloženju odluke, vijeće je naglasilo i da Orić nije bio u Srebrenici u vreme ofanzive VRS na enklavu u julu 1995.

Orićevo svjedočenje, po Karadžićevom zahtevu, značajno je za odbranu zbog centralne uloge koju je kao komandant 28. divizije ABiH igrao u vojnim aktivnostima u Srebrenici, 1992-95.

U zahtjevu da Tribunal posebnim nalogom (subpoena) obaveže Orića da svjedoči, Karadžić, koji se brani sam, precizirao je Orić može posvjedočiti da "ABiH nikada nije demilitarizovala Srebrenicu, kao što je zahtijevao sporazum sa UN i da su, pošto je Srebrenica postala 'zaštićena zona' UN, njegove jedinice posedovale i dopremale teško i pješadijsko oružje, skrivajući ga od Unprofora".

Odbrana je Orića namjeravala da ispituje i o "velikoj količini" oružja i municije prokrijumčarene u Srebrenicu početkom 1995. helikopterom iz okoline Žepe.

Napadi iz Srebrenice na srpska sela 1992-95, uključujući i one neposredno pre ofanzive Vojske Republike Srpske na grad u julu 1995, takođe su, po odbrani, moguća tema Orićevog svjedočenja.

"Mnogi civili su brutalno ubijeni u tim napadima".

"General Orić može, takođe, svedočiti da su se jedinice ABiH često pozicionirale blizu posmatračkih punktova Unprofora i otvarale vatru u nameri da navuku vatru bosanskih Srba na osoblje UN i izazovu međunarodnu intervenciju u svoju korist", tvrdila Karadžićeva odbrana.

Karadžić je želeo da Orić potvrdi i da je veliki dio humanitarne pomoći dostavljene za civile u Srebrenici uzimao za svoju vojsku.

Kao obrazloženje za zahtev da Orić svedoči, Karadžić je naveo i da Orić može pružiti "insajderske informacije o tome da je bosanska vlada žrtvovala Srebrenicu i njene stanovnike kao dio strategije da dobije delove Sarajeva koje je želela" u okviru rešenja za obustavu rata.

"Svjedočenje generala Orića je relevantna za dokazivanje da je Karadžić imao legitimni vojni razlog da naredi napad na Srebrenicu, kako bi prekinuo komunikaciju između Srebrenice i Žepe i okončao napade iz zaštićenog područja", pisalo u podnesku.

Haški tribunal je 2008. oslobodio Orića krivice za zločina nad Srbima u Srebrenici i okolini, usvojivši njegovu žalbu na prvostepenu presudu kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora. Prvostepenom presudom, Orić je 2006. bio proglašen krivim zato što nije sprečio zlostavljanje i ubistva zarobljenika u srebreničkoj policijskoj stanici između decembra 1992. i marta 1993.

Budući da je od hapšenja 2003. bio u pritvoru Tribunala u Sheveningenu, Orić je odmah posle prvostepene presude 2006. bio pušten na slobodu.

Oficir: VRS nije uskraćivala humanitarnu pomoć Srebrenici

U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom, svjedok odbrane Slavko Kralj izjavio je danas da, suprotno tvrdnjama tužilaca, Vojska Republike Srpske 1995. nije zaustavljala konvoje sa humanitarnom pomoći civilima u Srebrenici.

Tadašnji predsjednik RS, Karadžić (67) optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka u danima nakon što je VRS, 11. jula 1995, zauzela tu zonu pod zaštitom UN.

Vlasti i vojska RS, na čelu s Karadžićem, po optužnici su smišljeno koristili uskraćivanje humanitarne pomoći stanovništvu Srebrenice i drugih enklava u istočnoj Bosni, kao i Sarajeva, kao sredstvo za ostvarivanje političkih i vojnih ciljeva na štetu bosanskih Bošnjaka.

Kralj, koji je u to vreme kao major službovao u Glavnom štabu VRS, izjavio je, međutim, da je politika tog štaba 1995 bila da se konvojima prolaz ka enklavama dozvoli "uvijek kada je zaista neophodno", iako je u njima "ponekad" bila pronalažena vojna oprema.

"VRS nije dozvoljavala da se u enklave unose sredstva i oprema koju je mogla koristiti ABiH", rekao je svjedok, navodeći kao primjer laserske daljinomjere, radio uređaje i dvoglede.

Neke od humanitarnih organizacija koje su organizovale konvoje bavile su se i "obavještajnim prikupljanjem informacijama", posvjedočio je Kralj.

Svjedok je izjavio da je "stav GŠ VRS bio da se, po svaku cijenu, izbjegnu bilo kakve nesporazumi i incidenti sa Unproforom i humanitarnim organizacijama". Nasuprot tome, muslimanska strana je te incidente željela, kako bi izazvala NATO intervenciju protiv Srba.

Po svjedokovoj izjavi, Karadžić se zalagao da se humanitarnim konvojima omogući neometan pristup Srebrenici i drugim muslimanskim naseljima.

Kralj je izjavio i da mu nije bila poznata Karadžićeva "Direktiva broj 7", kojom je u martu 1993. naredio da VRS stvori nepodnošljive uslove za stanovništvo Srebrenice, bez ikakve nade u opstanak, pored ostalog, i uskraćivanjem humanitarne pomoći.

GŠ VRS imao je, po svedoku, informacije da Unprofor u Srebrenici deli osnovne namirnice i gorivo sa Armijom BiH.

Odgovarajući na pitanja Karadžića, koji se brani sam, Kralj je rekao i da "srpska vojska nije odgovorna za nedostatak hrane u Srebrenici, već šverc hrane i goriva", kojem su pribjegavale grupe Bošnjaka.

Kao dokaz za to, Karadžić je citirao dokument bezbjednosnih službi BiH u kojem su navedene "brojne kriminogene radnje" oficira 28. divizije ABiH i lokalnih zvaničnika, poput "šverca humanitarne robe i preprodaje nafte i hrane".

Tužiteljka Karolin Edžerton (Caroline Edgerton) svjedoku je, tokom unakrsnog ispitivanja, predočila dokumente UNHCR o nedovoljnim isporukama hrane za stanovništvo Srebrenice.

Kralj je odgovorio da je "problem bio što se dio hrane izdvajao za muslimansku vojsku".

"Ako se jedna trećina dala vojsci, toliko će faliti civilima", kazao je on. Na pitanje tužiteljke da li tvrdi da je za to krivo stanovništvo enklave, svjedok je odgovorio: "Dobrim dijelom, to je njihova krivica".

Zastupnica optužbe sugerisala je da je patnje stanovništva Srebrenice izazvala VRS time što je nametala ograničenja na isporuke hrane. Kralj je odgovorio da se s tim ne slaže.

"Muslimanska vojska time što je uzela, oslabila je stanovništvo", rekao je on.

Svjedok je ostao pri iskazu da je VRS dozvoljavala da holandskom bataljonu Unprofora u Srebrenici budu isporučene dovoljne količine goriva i hrane, iako mu je tužiteljka predočila dokumente snaga UN o nestašicama namirnica i nafte.

"Holandski bataljon je isto davao dijelove svoje hrane Muslimanima, pa je njima zafalilo, a onda bi digli galamu da oni i Srebrenica nemaju hrane", posvedočio je Kralj.

"Znači, oni su sami izgladnjivali sebe", sugerisala je, potom, tužiteljka Edžerton, na šta je Kralj uzvratio da "to ne kaže", ponavljajući da je Unprofor davao hranu Bošnjacima.

Svjedok je odbacio i tvrdnju tužiteljke da je VRS "sistematski uskraćivala" isporuke Unproforu od aprila 1995. zbog čega holandski vojnici nisu bili u mogućnosti da pomognu hiljadama muslimanskih izbjeglica kraj njihove baze u Potočarima, posle pada Srebrenice u julu 1995.

Karadžić je danas pred sudije izveo i bivšeg čelnika srpskih vlasti u Foči Radojicu Mlađenovića, koji je izjavio da te vlasti nikada nisu naredile ni odobrile nijedan zločin.

Zlodjela nad Bošnjacima, po svjedoku, bila su "individualni, izolovani slučajevi" za koje su bile odgovorne paravojne formacije.

Mlađenović je izjavio i da nadležnost nad Kazneno-popravnim domom u Foči nije imala civilna vlast ni lokalni krizni štab, već VRS.

Prema optužnici protiv Karadžića i ranijim presudama Tribunala, u KPD Foča počinjeni su teški zločini nad muslimanskim pritvorenicima.

Haški proces Karadžiću biće nastavljen sutra.

General Krstić: Nisam kriv za nepoštivanje suda

General Vojske Republike Srpske Radislav Krstić izjasnio se pred Haškim tribunalom da nije kriv po optužbi za nepoštovanje suda, koja je pokrenuta protiv njega, jer je u više navrata odbio da svjedoči u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića.

Vijeće je umjesto optužnice podiglo nalog nakon što je obaviješteno da nema medicinskih razloga koji bi predstavljali valjan razlog da Krstić ne svjedoči.

"Vijeće je utvrdilo da je Krstić svjesno i hotimično počinio ometanje pravde", rekao je sudija Melvil Berd.

Na pitanje sudije na tzv. prvom stupanju pred sud da li ostaje pri stavu da neće da svjedoči, Krstić je odgovorio da "isključivo iz zdravstvenih razloga" ne može da svjedoči u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića.

Krstić se odrekao prava da mu se umjesto optužnice pročita nalog u sudnici, navodeći da ga je pročitao i razumio i da "nema potrebe da se ponovo čita".         

Datum početka suđenja biće naknadno određen. Krstićev advokat Tomislav Višnjić rekao je da odbrana vjeruje da će biti spremna za suđenje za oko 30 dana, odnosno kada "iz strane zemlje" dobije zatraženu dokumentaciju.

Višnjić je najavio da će odbrana vjerovatno imati jednog svjedoka.

Na pitanje sudije Berda da li ima primjedbi na uslove u pritvorskoj jednici, general Krstić je rekao da "nema pritužbi na svoj status i na tretman od strane osoblja". (Srna)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije