MOSKVA - Poznati pisac, ekonomista i analitičar Edvard Herman tvrdi da je istina o Srebrenici mnogo drugačija od one koju forsiraju zapadna politika i mediji i navodi da su mnogi bošnjački borci, koji su nastradali u borbama, sahranjeni kao "žrtve genocida", te da brojne srpske žrtve prije 1995. godine niko i ne pominje.
"Pokolj u Srebrenici obično stavljam pod znake navoda, jer je u Srebrenici bilo mnogo krvavih ubistava prije jula 1995. Muslimani - paravojne snage iz Srebrenice masovno su ubijali Srbe. Prema različitim podacima, više od 150 srpskih sela je sravnjeno sa zemljom", navodi Herman.
Podaci govore o tome da su 2.383 srpska civila ubijena od 1992. do jula 1995. godine, napominje Herman i ističe da je to "prvi talas pokolja u Srebrenici". A tek zatim je došao juli 1995. godine.
U intervjuu za "Glas Rusije" Herman navodi da su u julu te godine srpske snage zauzela Srebrenicu i da taj događaj Zapad naziva "masakrom", što je, u stvari, "politički termin".
"Ubijeno je od 500 do 1.000 ljudi. Poginulo je dva puta manje ljudi u poređenju sa prethodno ubijenim Srbima. A Zapad tvrdi da je ubijeno 8.000 odraslih muškaraca i dječaka", rekao je Herman.
U Srebrenici je ubijeno od 500 do 1.000 ljudi, navodi Herman
On navodi da je u grobovima bilo oko 2.500 tijela i da je većina tih ljudi poginula u borbi. Ali, karakteristika zapadne propagande jeste u tome što su ta tijela otkrivena poslije jula 1995. i zato ih ubrajaju u "žrtve genocida" iako je većina poginula u oružanim sukobima.
Još jedan važan aspekat masakra u Srebrenici jeste taj da su Srbi ubijani na teritoriji koja se smatrala zonom bezbjednosti, upozorava Herman.
"Srebrenica je proglašena bezbjednosnom zonom i morala je biti demilitarizovana, ali toga se niko nije pridržavao. Vojnici bosanskih muslimana koji su ubijali Srbe bili su iz Srebrenice. Zapadni mediji su to ignorisali. Ispalo je da su Srbi u julu jednostavno sve redom ubijali", navodi Hereman i dodaje: "Na suđenju o tim događajima komandanta francuske jedinice UN Filipa Moriona su pitali: 'Zašto su Srbi to učinili?' On je odgovorio da je siguran da su se Srbi odlučili na takav korak jer je komandant armije bosanskih muslimana iz Srebrenice napao Srbe prije događaja iz jula 1995. godine."
Herman napominje da se te riječi komandanta jedinice UN ne mogu naći u zapadnim medijima. Drugim riječima, nasilje protiv Srba je provociralo nasilje Srba, tako da je "pokolj u Srebrenici" - velika politička varka.
"To je bilo nasilje kao odgovor na još veće nasilje, i nisu ubijani žene i djeca već isključivo odrasle muške osobe, vojnici. Jedna od karakteristika tzv. 'drugog talasa pokolja u Srebrenici' jeste ta da je srpska armija spasila 20.000 srpskih žena i djece", navodi Herman.
On smatra da su kasnija ubistva koje je počinila srpska strana, a kojih je bilo, kako navodi, od 500 do 1.000 - zapravo osvetnička ubistava.
Dr Edvard Herman je rođen 7. aprila 1925. godine. Počasni je profesor predmeta finansije na Univerzitetu u Pensilvaniji. Autor je knjige "Pokolj u Srebrenici: Dokazi, činjenice i politika".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.