Intervju

Hojt Ji i Kormak za NEZAVISNE: SAD ne odustaju od Dejtona

Hojt Ji i Kormak za NEZAVISNE: SAD ne odustaju od Dejtona
Hojt Ji i Kormak za NEZAVISNE: SAD ne odustaju od Dejtona

SARAJEVO - Morin Kormak, ambasadorica SAD u BiH, i Brajan Hojt Ji, pomoćnik zamjenika generalnog sekretara SAD koji pokriva Balkan i centralnu Evropu, u petak su podvukli u Sarajevu da Sjedinjene Američke Države podržavaju Dejtonski sporazum, ali da je ideja ovog sporazuma bila okončanje rata, a ne ideja da to bude stalni ustav ili vodilja za BiH, te da je namjera Dejtona bila da se on prilagođava, poboljšava, kako bi se prilagodio modernoj evropskoj zemlji.

U intervjuu, koji je Ambasada SAD u BiH organizovala za nekoliko printanih medija u BiH, američki zvaničnici su podvukli da su reforme neophodne kako bi se došlo do cilja, a to je EU, te da se usvoje praktične promijene koje građani BiH žele.

NN: Sve češće i sve glasnije se govori o reformama samog Dejtonskog sporazuma. Kakav je stav američkih zvaničnika po ovom pitanju?

HOJT JI: Ovo je važna godina za BiH, za region, iz više razloga, uključujući 20 godina Dejtona, ne sama godišnjicu. Mislim da je to prilika da svi pogledamo unatrag da vidimo šta je postignuto i još značajnije pogledamo ispred nas šta još treba uraditi da bismo pomogli BiH da dostigne taj cilj koji je postavila, cilj građana BiH, a to je da imaju bolji životni standard, više zaposlenja, bolju vlast i uistinu bolju mogućnost pridruživanja euroatlantskim integracijama. Dejton jeste očigledno igrao ključnu ulogu u okončanju rata, u vođenju BiH do onoga dokle je danas došla. Ideja Dejtona nije bila da to bude stalni ustav ili vodilja za ovu zemlju, uvijek je bila namjera da će biti reformi, amandmana, poboljšanja da bi se prilagodio realnoj situaciji onoga što je neophodno modernoj evropskoj zemlji. Sarađujemo s kolegama iz EU da pomognemo BiH, da napravite reforme, promjene koje su neophodne kako biste došle do cilja, a to je unapređenje ne samo Ustava i onoga što predstavlja Dejton nego da se usvoje praktične promjene koje građani BiH žele i zaslužuju. Nadamo se da će agenda za reformu koju su usvojili politički lideri BiH sad postati fokus interesa vlasti u zemlji da bi se ti dokumenti i riječi pretvorili u djela.

NN: Da li to znači da SAD odustaju od Dejtonskog sporazuma?

KORMAK: Ne, ne odustajemo od Dejtona. Svaka zemlja koja se pridružila EU morala je prilagoditi institucije, mnoge i usvojiti ustavne promjene. Ne predlažemo promjenu postojanja dejtonskih struktura. Predlažemo da na putu ka Evropi radite s Evropljanima i vidite šta to znači za ovu zemlju.

NN: BiH se suočava s problemom kada je u pitanju veliki broj njenih građana koji se bore na ratištima u Iraku i Siriji, te strahom da će se oni, koristeći državljanstvo BiH, vratiti na ove prostore.

HOJT JI: Ta prijetnja utiče na sve zemlje, uključujući i moju. To je problem svih zemalja u regiji i tokom moje posjete ovdje razgovarao sam s predstavnicima vlasti BiH. Znam da razgovaraju o toj prijetnji. Postoji prijetnja od IS, postoji problem stranih boraca koji odlaze iz BiH i ostalog dijela zapadnog Balkana, kao što već neko vrijeme postoji prijetnja terorizma ovoj zemlji i u ovoj regiji. BiH nastavlja blisko sarađivati s međunarodnim partnerima najprije u regiji, a takođe i sa SAD i EU, na razmjenjivanju informacija i primjeni najbolje prakse. Ovo je prekogranični transnacionalni problem, da učinimo sve što možemo zajedno da bismo se borili protiv IS i terorističkih organizacija. Ne mogu govoriti o specifičnim pitanjima, specifičnim vrstama opasnosti, ali jasno je da ako postoje ljudi koji su spremni počiniti teroristička djela u Evropi i koji dolaze iz Iraka, Libije, Sirije, idu tamo i vraćaju se u BiH postoji prijetnja za građane. Važno je da vlasti ovdje, izabrani lideri, nastavljaju raditi s nama, da građani budu informisani kako da se zaštite i da razmjenjuju informacije. Ako nastavimo raditi zajedno, siguran sam da ćemo biti uspješni u reduciranju te prijetnje.

KORMAK: Drago nam je da je BiH članica globalne koalicije za borbu protiv IS, zaista smo zahvalni za doprinos koji je dala. Imamo jako dobru saradnju u borbi protiv terorizma i za povećan nivo sigurnosti sa svim nivoima vlasti. Takođe, želim pomenuti sve veću saradnju vlasti i Ambasade OSCE-a da bismo razmotrili kako se obraćati mladim ljudima i spriječiti da postanu strani borci. Zaista ćemo biti fokusirani na tu prevenciju.

NN: Kako komentarišete mogući referendum o pravosuđu BiH u RS?

HOJT JI: Ne vjerujemo da su inicijative poput ove od bilo kakve pomoći u vezi s napretkom BiH na putu ka EU. Vjerujemo da je to jasno kršenje Dejtonskog sporazuma i da odvlači pažnju od zaista važnog posla koji treba uraditi, od problema koji zaista postoje u RS, a koji bi građani voljeli da se riješe. Treba odgovoriti na pitanje zašto je ekonomija tako slaba, zašto ima malo novih radnih mjesta, zašto je malo šansi i šta to lideri u RS rade da približe RS, BiH, Evropi i evropskim institucijama. Neću ulaziti u pravnu diskusiju koje to odredbe Ustava jesu kršenje, to je jasno protiv Dejtona i protiv principa koji bilo koja Vladina institucija mora zadovoljiti da bi se provodio legitiman referendum. Nismo uopšteno govoreći protiv referenduma, podržavamo pravo ljudi svuda da na demokratski način izrazi mišljenje, ali referendum u BiH u samo jednom entitetu koji dovodi u pitanje kompetencije i institucije države je neustavan.

KORMAK: Nadam se da BiH može postići napredak ka boljoj budućnosti. Ohrabreni smo indikacijama da postoji posvećenost i države i oba entiteta da koriste strukturalni dijalog o pravosuđu na konstruktivan način. Mislim da postoji zajedničko opredjeljenje da se postignu unapređenja koja su neophodna unutar institucijalnih struktura države i mi se nadamo da se taj događaj može biti prvi, a svakako ne zadnji korak u tom procesu.

HOJT JI: Podržavamo nastojanje EU da pomogne ministrima pravosuđa i drugim izabranim zvaničnicima u BiH da se pozabave ozbiljnim pitanjima u oblasti pravosudne reforme. Mislim da je cijelom regionu jasno da zemlje u tranziciji moraju raditi na razvoju važnog, jakog i djelotvornog pravosuđa i jačanju vladavine zakona kako bi se osiguralo zadovoljenje pravde. To uključuje oblast ratnih zločina, i ne samo tu oblast, nego u svim oblastima da se osigura da se zločinci izvedu pred lice pravde.

NN: Kakav je vaš stav o političkoj situaciji u FBiH? Već mjesecima je prisutan problem, entitet ne funkcioniše, parlamentarne većine nema, Vlada radi u krnjem sastavu.

HOJT JI: U svakoj vlasti, uključujući i SAD, postoje problemi, debate, sukobi između stranaka koji imaju izabrane zvaničnike u zakonodavnoj vlasti. Važno je da izabrani lideri rade svoj posao, a ne da imaju proširene debate o tome ko će biti zadužen za koje ministarstvo ili neko državno preduzeće. Treba da se organizuju na način da mogu upravljati i pružati usluge građanima. BiH nije jedina u kojoj postoje te vrste političkih sukoba, ali jeste jedinstvena, rekao bih, u tome što zaostaje za ostatkom regiona u smislu postizanja cilja pridruživanja EU. Ako pogledate druge zemlje u okruženju, sve one imaju bolje mogućnosti od BiH i ako BiH ne ispuni Reformsku agendu i ne ide dalje i ne ubrza njenu provedbu, izgubiće šansu koja joj je pružena. Vrlo je važno da BiH ne izgubi šansu koju sad ima. EU je pružila ruku partnerstva da pomogne, da se ubrza proces pristupa. Ukoliko su lideri zauzeti time ko će imati koji položaj, koja će koalicija upravljati, onda će izgubiti tu šansu i nanose štetu interesu države.

KORMAK: Naš interes je da ova zemlja ide dalje. Stalo nam je do uspjeha BiH za građane i nadamo se da će se debate riješiti i da stranke mogu raditi na zajedničkoj obavezi, a to je napredak i ispunjenje Reformske agende EU.

NN: Kako komentarište veliku humanitarnu krizu u Evropi, posebno problem migranata koji u velikom broju dolaze u Srbiju i Mađarsku, i šta SAD rade da pomognu Evropi da na najbolji način riješi ovu krizu?

KORMAK: Ovo je strašna humanitarna kriza. Veoma nam je stalo do svih onih koji su dio te krize. Ovdje u BiH, iako se još niste suočili s ovim problemom, naše kolege iz agencija za provedbu zakona počele su raditi na tome kako će reagovati ako to postane problem u ovoj zemlji, tako da mislim da je to izazov za sve nas, to je stvarna humanitarna kriza.

HOJT JI: Duboko suosjećamo s našim prijateljima i saveznicima koji se suočavaju s ovim problemom, kao i s onima koji su žrtve ove krize. Pogotovo suosjećamo s ljudima koji su stradali. Radimo s našim evropskim saveznicima da bismo dali podršku koju možemo da se primijene najbolje prakse. Shvatamo da je ovo kriza bez presedana i u zemljama u kojima se pojavila i zbog broja ljudi koji dolaze prema Evropi. Podržavamo nastojanja naših evropskih kolega koji se bore protiv trgovine ljudima, zbog koje je došlo do nedavnih tragedija.

NN: Da li su SAD zadovoljne saradnjom s policijskim i bezbjednosnim agencijama u BiH?

HOJT JI: Zadovoljni smo saradnjom s BiH i sa svim agencijama u BiH koje se bore protiv organiziranog kriminala i korupcije. Potrebno je više rezultata, a to je problem ne samo u BiH, nego i cijeloj regiji. Vidjeli smo u ostalim zemljama zapadnog Balkana da postoji odgovornost institucija za provedbu zakona, ali te institucije moraju imati podršku vlasti, lidera, koji mogu stvoriti okruženje, atmosferu u kojoj suci, tužioci, policija i druge agencije jesu svjesni da mogu raditi svoj posao i da se poštuje ono što rade. Vidjeli smo određene uspjehe u zemljama zapadnog Balkana i u centralnoj Evropi kada su u pitanju tužioci, naročito specijalni tužioci, čiji je mandat da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala, kada su svjesni da su sigurni da rade svoj posao. A u zemljama u kojima političari nisu baš voljni i jasni kada izražavaju svoje mišljenje o korupciji vidimo manje napretka.

KORMAK: Mislim da je ovo jedan od najvećih problema u BiH. Korupcija predstavlja smetnju u svemu, da li se radi o zdravstvenoj zaštiti, upravljanju zemljom, provedbi vlasti, ekonomiji, to je pitanje koje se mora riješiti i to moraju zahtijevati građani. Imamo jako dobru saradnju sa svim agencijama koje se bave provedbom zakona. Međutim, često se započne rad na nekim slučajevima, pa se zaustavi. Nije mi poznat nijedan slučaj koji je doveden do kraja i izrečena presuda, a to je ono što je potrebno.

NN: Hoće li se zvaničnici SAD susresti s Miloradom Dodikom, predsjednikom RS?

KORMAK: Putovala sam širom BiH da bih se sastala s mnogim liderima i sa zadovoljstvom ću se sastati sa svima onima koji su jasno posvećeni tome da BiH ide dalje, da napreduje. Oni za koje se čini da su više fokusirani da zemlja ide unatrag nisu ljudi s kojima sam spremna sada se angažovati.

Zabrinutost položajem medija u BiH

Morin Kormak, ambasadorica SAD u BiH, izrazila je u petak zabrinutost zbog narušavanja slobode medija u BiH.

"Sve više nas brine stanje medija u BiH. Svoju zabrinutost sam podijelila i s najvišim zvaničnicima u BiH i želim sada vama izraziti podršku u onome što radite, jer vi igrate veoma važnu ulogu u funkcionalnoj demokratiji, privredi slobodnog tržišta i borbi protiv korupcije", kazala je Kormakova medijima u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije