HAG - Okružni sud u Hagu donio je nepravosnažnu presudu da je država Holandija odgovorna za smrt više od 300 ljudi u Srebrenici u julu 1995. godine. Sud je tako djelimično uvažio tužbu "Majki Srebrenice".
"Holandija je odgovorna za gubitak koji je pretrpjela rodbina muškaraca koje su bosanski Srbi deportovali iz logora holandskog bataljona u Potočarima, u popodnevnim satima 13. jula 1995. godine", navodi se u presudi holandskog suda, a prenose svjetske agencije.
Podsjećanja radi, Holandiju je prije sedam godina tužilo nekoliko hiljada Srebreničana, jer "holandski bataljon u sklopu UN-a nije spriječio genocid u zaštićenoj enklavi UN-a". U ime Srebreničana tužbu je podnijelo Udruženje "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".
Presudom Okružnog suda u Hagu, tužba je djelimično uvažena s obzirom na to da je Sud žrtve u Srebrenici podijelio na tri grupe - one koji su bili unutar baze, van baze i one koji su bili u šumi.
"Sud je podijelio žrtve u tri kategorije. Dobili smo pravdu za jednu grupu, koju čini između 300 i 500 muškaraca. Država Holandija je odgovorna za smrt onih muškaraca koji su bili unutar baze u Potočarima. Dakle, odgovorna je za ponašanje svojih vojnika, samim tim i za pogibiju tih ljudi", rekao je advokat Semir Guzin, član tima koji zastupa Srebreničane u Holandiji.
On kaže da je tužba odbijena za sve ostale, odnosno za one koji su bili oko baze i za muškarce koji su iz centra Srebrenice usmjereni u šumu, tako da Sud smatra da država Holandija nije odgovorna za njihovu smrt.
"Ovo je prvi korak ka pravdi za Srebrenicu. Pre nekoliko godina ovo je bilo nezamislivo. Nastavljamo da se borimo i uložićemo žalbu na deo presude koji je negativan. Imamo još pravnih lekova", rekao je Guzin, dodajući da nije bitno o koliko se ljudi radi već da je utvrđena odgovornost Holandije u jednom, kako kaže, "građansko-pravnom i civilno-pravnom smislu".
Nakon presude Okružnog suda u Hagu, oglasilo se i Ministarstvo odbrane ove zemlje, koje nije željelo da govori ništa više osim toga da presuda kaže da bataljon nije kriv za pad Srebrenice.
U ovom ministarstvu još nisu odlučili da li će se žaliti na presudu.
Nakon pravosnažnosti ove presude, očekuje se da Sud naloži državi Holandiji da Srebreničanima isplati odštetu, kao što je to bio slučaj s ranijom presudom Vrhovnog suda ove zemlje, koji je utvrdio odgovornos Holandije za smrt trojice Bošnjaka iz porodica Nuhamović i Mustafić, koji su ubijeni u Srebrenici jula 1995. godine.
Nakon ove presude Vrhovnog suda, pravni stručnjaci isticali su da je ona pozitivna i za srpske žrtve koje su stradale u Srebrenici, jer se njome otvaraju vrata i za tužbe iz RS i srpskih žrtava protiv Holandije.
Posljednjom presudom Okružnog suda u Holandiji nisu u potpunosti zadovoljni ni u udruženju koje je podnijelo tužbu u ime 8.000 Srebreničana, jer, kako kažu, nije moguće i logično da Holandija bude odgovorna za jedne ljude, a za druge da ne bude, s obzirom na to da je rezolucijom UN-a misija holandskog bataljona bila da zaštiti cijelu zonu bezbjednosti UN-a, odnosno sve građane Srebrenice.
"Nećemo stati ovdje i ići ćemo, ako treba, i do Strazbura. Nisam zadovoljna presudom i zato ćemo nastaviti našu borbu. Kako je moguće da je Holandija odgovorna za jedne ljude, a ne za druge", rekla je Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa".
Treba podsjetiti i na izvještaj holandskih stručnjaka, koji je objavljen 10. aprila 2002. godine, a u kojem se, između ostalog, ocjenjuje da holandska vlada i UN snose dio odgovornosti za zločin nad muslimanima 1995. godine. Nakon toga, holandska vlada i načelnik Generalštaba vojske podnijeli su ostavke.
Ovom presudom, prema kojoj je Holandija odgovorna za smrt 300 muškaraca u Srebrenici, kako kaže Ćamil Duraković, načelnik opštine Srebrenica, "biće zadovoljnih i nezadovoljnih".
"Ne mogu biti zadovoljan presudom, koja umanjuje bilo koju žrtvu na bilo kom teritoriju opštine Srebrenica, koja isključuje, recimo, fabriku akumulatora. Mandat holandskog bataljona nije bio da čuva fabriku i ono što je u njoj i njenom krugu, nego da čuva demilitarizovanu zonu Srebrenica i sve njene građane, bez obzira na to kojim su se oni putem uputili", rekao je Duraković, dodajući da oni pravnici koji se bave Srebrenicom treba da rade na dokazivanju cjelokupne odgovornosti za kompletnu zaštićenu zonu Srebrenice.
Podsjećanja radi, Srebrenica je u vrijeme rata bila pod zaštitom UN-a. Napad na Srebrenicu započeo je 6. jula 1995. godine i završio se pet dana kasnije, a holandski bataljon UN-a bio je u Srebrenici u vrijeme napada Vojske RS.
U BiH, ali i u svijetu još postoje sporenja u vezi s tim koliko je ljudi stradalo u Srebrenici, kao i u vezi s tim da li je stradanje nekoliko hiljada Bošnjaka genocid ili ratni zločin.
Prva presuda protiv Holandije
Vrhovni sud Holandije prošle godine presudio je protiv Holandije po tužbi koju su prije 11 godina pokrenuli Hasan Nuhamović, koji je radio kao prevodilac za holandski bataljon UNPROFOR-a, a kojem su ubijeni otac i brat, te članovi porodice ubijenog Rize Mustafića, koji je radio za mirovne snage "zaštićene zone", tkz. Dačbat.
Nuhanović je imao iskaznicu UN-a i bio je na listi lokalnog osoblja koje je moglo da se evakuiše s holandskim bataljonom, dok njegov otac Ibro, majka Nasiha i brat Muhamed nisu bili na listi i 13. jula im je rečeno da moraju da napuste bazu u Potočarima.
Mustafić je bio na službi u opštini Srebrenica i po potrebi je upućivan u bazu. Sud je u presudi podsjetio da je on poslije 11. jula sa ženom i djecom tražio zaštitu od "Dačbata", ali da je porodici rečeno da mora da napusti bazu.
Mustafić je nedugo nakon toga ubijen, a preživjeli supruga i djeca pokrenuli su postupak protiv Holandije. Sud je tom prilikom odredio po 20.000 evra odštete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.