BANJALUKA - Roderik Mur, bivši prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, zagovarao je kod Hilari Klinton dok je bila na funkciji američkog državnog sekretara da podrži korištenje bonskih ovlaštenja, posebno ako Milorad Dodik, predsjednik RS, ne promijeni stav u vezi s državnom imovinom.
Ovo je navedeno u nedavno deklasifikovanom Murovom mejlu Filipu Gordonu, jednom od najvažnijih savjetnika za spoljnu politiku predsjednika Baraka Obame, nakon Klintonove posjete BiH u oktobru 2010. godine.
Mur spominje da je Incko tražio od Klintonove da utiče na evropske zemlje da podrže jače angažovanje OHR-a i da je tu podršku od nje i dobio.
"Iako je Incko propustio priliku koju ste mu Vi pružili da direktno 'nabaci' to pitanje, kasnije me je zamolio da Vam prenesem njegovu nadu da će sekretarke Klinton pomoći da se oživi podrška Evropljana za 5+2 i korištenje bonskih ovlaštenja s ključnim kolegama u Savjetu za sprovođenje mira, a posebno sa zemljama Kvinte", naveo je Mur u mejlu Gordonu.
Kvintu čine SAD, Velika Britanija, Njemačka, Italija i Francuska. Iz mejla je vidljivo da je Klintonova bila za odlučnije korištenje bonskih ovlaštenja, ali da je snažan otpor dolazio iz Evrope, posebno od strane Njemačke, Francuske i Italije. Mur ističe da je visoki predstavnik Valentin Incko bio veoma zadovoljan porukama koje je Klintonova izrazila tokom posjete Sarajevu u pogledu podrške OHR-u.
"Incko je posebno oduševljen njenom snažnom podrškom pet uslova i ciljeva (za tranziciju OHR-a) i odlučnom korištenju bonskih ovlaštenja. Osim SAD i Velike Britanije, uglavnom postoji snažno kolebanje u Kvinti za korištenje bonskih ovlaštenja, čak i kada dolazi do direktnih izazova Dejtonskom sporazumu i funkcionalnosti bh. države", naveo je Mur.
Prva prilika za korištenje bonskih ovlaštenja trebalo je da se desi kod pitanja rješavanja državne imovine osim ako Dodik, kako je navedeno, naglo ne promijeni svoju poziciju.
Podsjećamo, do načelnog rješenja pitanja državne imovine došlo je 2012. godine nakon sastanka stranačke "šestorke" u Banjaluci, ali taj sporazum je ostao mrtvo slovo na papiru. Kao što je poznato, bonska ovlaštenja nikad nisu korištena ni tim, niti bilo kojim drugim povodom.
Koliko je problema bilo između gledanja Evropljana i Amerikanaca u vezi sa sudbinom OHR-a, vidljivo je i iz mejla Nensi Mekeldovni, zamjenika pomoćnika Klintonove za evroazijska pitanja, Džejkobu Salivenu, jednom od najbližih saradnika Klintonove u Stejt departmentu. U mejlu iz juna 2011. godine spominje se redovna smjena na čelu Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH (OEBS).
"Tradicionalno, mjesto šefa Misije pripada Americi i mi bi trebalo da predložimo jakog kandidata. Rusi pritišću svog čovjeka da zauzme čvrstu poziciju. Imajući u vidu neizvjesnu poziciju EU prema OHR-u u BiH, treba nam tamo jako prisustvo na čelu te misije s više od 500 zaposlenih", navela je Mekeldovnijeva. U nastavku mejla ona moli Salivena da vidi da li Klintonova može to pitanje pokrenuti pred predsjedavanjem OEBS-a, što je Klintonova, u odgovoru, i potvrdila.
Za šefa Misije došao je ugledni američki diplomata Bart Flečer, koji je i ranije imao iskustva na Balkanu.
U mejlu je vidljivo da gotovo godinu dana nakon prvog mejla nije došlo do ozbiljnijeg pojačanog angažmana SAD, iako je to eksplicitno bilo naglašeno i najavljeno.
Palestinci od Tadića tražili da "pritisne" Radmanovića
U 2011. godini napisan je mejl s pisanim uputama za telefonski razgovor Klintonove s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i bošnjačkim članom Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem. Iako je cijeli sadržaj mejla sakriven pod oznakom tajnosti, dijelovi mejla su indirektno prepričani u drugom mejlu nekoliko mjeseci kasnije, iz kojeg je vidljivo da je Klintonova s Komšićem razgovarala o podršci BiH palestinskoj državi u Savjetu bezbjednosti UN-a. Taj drugi mejl sa sadržajem razgovora poslala je Rozmeri di Karlo, američka ambasadorka u UN-u.
"Bosanski predsjednik (vjerovatno Komšić) je (sekretarki Klinton) rekao da Palestinci pritišću Tadića (predsjednika Srbije) da pritisne srpskog člana Predsjedništva BiH (Radmanovića) da pristanu da Palestina postane punopravna članica UN-a. Bosanski Srbi se tome protive, a s obzirom na to da je za glas potreban konsenzus, BiH će izgleda biti uzdržana. Čini mi se da Palestinci upozoravaju Tadića da će brojne arapske zemlje priznati Kosovo ako Srbija i bosanski Srbi ne daju podršku", piše Di Karlo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.