BiH

Istražujemo: Kome je sve Stejt department iz BiH i regiona uveo sankcije?

Istražujemo: Kome je sve Stejt department iz BiH i regiona uveo sankcije?
Foto: N.N. | Istražujemo: Kome je sve Stejt department iz BiH i regiona uveo sankcije?
Dejan Šajinović

VAŠINGTON, SARAJEVO - Nikola Špirić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, zadnji je u nizu iz BiH i s Balkana kome su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije.

Naime, SAD su iskoristile odredbu iz zakona o finansiranju Stejt departmenta i programa međunarodne pomoći da Špiriću, zbog sumnje na visoku korupciju, i njegovoj porodici zabrane ulazak u tu zemlju.

Sankcije Špiriću potpisao je Majk Pompeo, državni sekretar SAD, i ove sankcije razlikuju se od sankcija koje je dobio Milorad Dodik, predsjednik RS. Sankcije Dodiku izreklo je Ministarstvo finansija SAD i one su mnogo rigoroznije, jer osim zabrane ulaska u SAD uvode mjere zamrzavanja imovine, ali i zabrane komuniciranja američkih državljana s osobama pod sankcijama.

Kada se radi o sankcijama Ministarstva finansija SAD, za područje Balkana one su uvedene za mandata američkog predsjednika Džordža Buša, a na njoj se, zajedno sa Dodikom, nalazi još 192 pravna i fizička lica s Balkana.

Osim Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije koji je preminuo davne 2006, na listi sankcija tzv. crnoj listi nalaze se i Radovan Karadžić, bivši i prvi predsjednik RS, njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević, aktuelna potpredsjednica Narodne skupštine RS, Srpska demokratska stranka i brojni drugi funkcioneri te stranke, uključujući i Milovana Bjelicu, aktuelnog načelnika Sokoca. Na listi se, između ostalih, nalaze i Slobodan Tešić, koji je označen kao jedan od najvećih trgovaca oružjem na Balkanu, zatim Dragan Spasojević, Dragomir Vasić, Savo Krunić zbog ratnih zločina, a tu su i Tihomir Blaškić, general HVO-a, kao i visoki bošnjački funkcioner Bakir Alispahić. Iako je oslobođen optužbi za ratne zločine u Hagu, bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović takođe se nalazi na crnoj listi, kao i Dragoljub Ojdanić, bivši ministar odbrane SRJ, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina na KiM, a na spisku nepoželjnih je i Nikola Šainović, bivši srpski premijer, koji je takođe bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina na Kosovu. Američka administracija smatra da prijetnju predstavlja i Nebojša Pavković, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je u Hagu osuđen, a na istom spisku je i Veselin Šljivančanin. Na crnoj listi su i dalje Franko Simatović, bivši komandant DB-a, i Jovica Stanišić, bivši načelnik Službe DB-a. Tu je i Milorad Ulemek Legija, osuđen za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

Na balkanskoj listi ne nalaze se kriminalci i teroristi, već pravna i fizička lica za koja se smatra da ugrožavaju mir na Balkanu. Na ukupnoj listi se nalazi 5.500 imena. Za sve američke državljane, pravna i fizička lica koja žive ili posluju u Americi zabranjen je bilo kakav kontakt s licima s balkanske liste, a u Bušovoj direktivi navedeno je da bi lica za koja se utvrdi da su počinila krivično djelo u kontaktu s licima s liste mogla dobiti zatvorsku kaznu do deset godina ili novčanu kaznu više od pola miliona dolara.

Iako zvanično nije rečeno na šta se konkretno optužbe odnose u vezi sa Špirićem, prema našim saznanjima posredno se radi o procesu donošenja izmjena Zakona o krivičnom postupku i drugim pravnim instrumentima u BiH koji još nisu u potpunosti osposobljeni kako bi se BiH borila protiv sistemske i političke korupcije.

Zakon na koji se Stejt department poziva traži od Stejt departmenta i američkih ambasada da obrate pažnju da u zemljama u kojima SAD pruža pomoć nema sistemske korupcije koja bi, između ostalog, mogla dovesti u opasnost i zloupotrebu pomoći američkog naroda.

Za razliku od sankcija protiv Dodika, čiji proces donošenja i ukidanja obuhvata više desetina agencija i proces koji može trajati i nekoliko godina, sankcije Stejt departmenta mogu se mnogo lakše uvesti i za njih je praktično potreban samo potpis državnog sekretara. Kako nam je rečeno, zakonske odredbe na osnovu kojih su sankcije izrečene predviđaju da se dokazni materijal u roku od najviše šest mjeseci mora predstaviti odborima u Senatu, nakon čega se mogu donijeti dalje odluke. Takođe nam je rečeno da će nakon sudbine izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH biti odlučeno o eventualnim daljim koracima prema drugim funkcionerima te da se ne isključuju nove sankcije.

Pored zvaničnog objašnjenja Stejt departmenta i američke ambasade da je Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od nje, uključujući "ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH", istaknuto je da su sankcije dokaz da SAD ozbiljno shvataju korupciju.

"Vjerujemo da je važno da vlasti i javnost BiH budu upoznati s tim koliko ozbiljno SAD shvataju problem javne korupcije i uključenost Špirića u koruptivne aktivnosti. Vlada SAD i dalje ukazuje na važnost postojanja zakona u BiH koji sprečavaju korupciju i pružaju podršku jakim i nezavisnim policijskim i pravosudnim institucijama potrebnim za bilo kakav ozbiljan korak u borbi protiv korupcije", istakli su u Ambasadi SAD.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

H&M ponovo zapošljava: Otvoreno 30 pozicija za Prodajne savjetnike

Marketing tim / 18.11.2018 00:00

Kao jedna od najvećih svjetskih maloprodajnih modnih kuća, H&M nudi bezbrojne poslovne prilike. U živahnom, aktivnom i raznolikom okruženju - mjestu gdje je kupac uvijek u središtu pozornosti.

Danas H&M zapošljava oko 171,000 ljudi na više od 71 tržišta, a u Bosni i Hercegovini traži veći broj Prodajnih savjetnika!

Iz H&M-a navode da ono što ih čini stvarno posebnima jesu izvrsni zaposlenici. Od elegantnih prodajnih savjetnika i Visual Merchandisera do kompjuterskih genija i mudrih organizatora poslovanja – sve H&M zaposlenike odlikuje velika ambicija, a da ne spominjemo i odličan ukus za modu. Za njih ništa nije nemoguće.

Moda, zabava i akcija!

Posao u BiH za Prodajnog savjetnika u H&M-u dolazi sa mnogo zabave, timskog rada i mogućnosti za buduću karijeru. Zaduženja za ovu poziciju bi bila sljedeća: ostvarivanje odličnog iskustva kupaca koje doprinosi prodaji i profitu u prodavnici, aktivno nuđenje pomoći i dijeljenje znanja o proizvodima i modi prema kupcu,  raditi u skladu sa standardima, politikama, procedurama i pravnim zahtjevima  kompanije H&M.

Zvuči zanimljivo? Odlično!

Radnu biografiju zajedno sa motivacionim pismom šaljite putem LINKA

Najčitanije