BiH

Ivancov: Klirinški dug prvi put vraćamo u novcu

Ivancov: Klirinški dug prvi  put vraćamo u novcu
Ivancov: Klirinški dug prvi put vraćamo u novcu

BANJALUKA- Rusija je prvi put odlučila da pitanje klirinškog duga riješi novčanom isplatom, rekao je Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH.

"Konačno smo postigli rješenje i sada je na našoj strani da vam pošaljemo nacrt međudržavnog sporazuma", rekao je ruski ambasador u intervjuu za "Nezavisne".

NN: Kako komentarišete zaključke PIC-a i izdvojeno mišljenje Rusije?

IVANCOV: To je bio važan sastanak u smislu da smo jasno izrazili našu poziciju o pitanju za koje vjerujemo da nema direktnu važnost u odnosu na Dejton. PIC je, u principu, tijelo koje bi trebalo da se bavi dejtonskim pitanjima. Govorim, naravno, o NATO-u. Mi ne vjerujemo da je NATO pitanje oko kojeg bi trebalo ili bi se uopšte moglo graditi bh. društvo, s obzirom na to da je jasno da barem polovina zemlje ima primjedbe. U tom kontekstu, mi ne mislimo da treba pozivati, ili čak pritiskati BiH da se približava Alijansi i da na kraju postane članica. Vidimo šta se desilo u regionu, na primjer u Crnoj Gori, gdje je pitanje NATO-a podijelilo društvo. Iako su napravili korake ka tome da postanu članica, kao što možete vidjeti, nije im baš pomoglo unutar zemlje.

NN: Kako se može odvijati situacija ako se i dalje bude išlo ka članstvu?

IVANCOV: RS je jasno rekla šta je njena pozicija. RS može pristati na članstvo samo nakon sprovedenog referenduma. Tako da je očigledno da RS prati situaciju u Srbiji, koja je najavila da će biti neutralna u vezi s pitanjem NATO-a. Osim toga, pitanje je šta NATO može uraditi za BiH. Može li pojačati njenu bezbjednost ili stabilnost, kako može doprinijeti statusu BiH u Evropi i cijelom svijetu, a što je najvažnije, može li izgraditi kohezivnije društvo? Još nisam čuo uvjerljiv dokaz da bi to moglo biti tako, naprotiv. U bezbjednosnom smislu mogli biste biti uvučeni u vojne operacije koje imaju malo ili nimalo veze sa vašom zemljom zbog obaveza koje su uključene u članstvo. Zato je naša preporuka da BiH ne bi trebalo da ide u članstvo. Istovremeno, moram reći da konačna odluka leži na građanima ove zemlje. Vjerujem da referendum može dati odgovor na to pitanje.

NN: Nedavno sam pitao američkog ambasadora u NATO-u u Briselu o Rusiji i on je rekao da Rusija nije neprijatelj, ali više nije ni partner. Znate, mi na Balkanu uvijek strepimo kad se veliki počnu svađati...

IVANCOV: Takav odnos nije naš izbor. Možemo pričati o razlozima koji su doveli do toga, poput razmještanja antibalističkih raketa u Evropi, ili dovođenja NATO-a sve bliže i bliže našim granicama, ili svega što se dešava u Ukrajini i oko nje. Mi smo se uvijek zalagali za saradnju. Možda nećemo biti prijatelji, ali jasno je da postoji potreba za komunikacijom.

NN: Oni kažu da te rakete nisu uperene protiv Rusije.

IVANCOV: To u stvari nisu rakete, to su radarski sistemi koji bi, navodno, trebalo da otkriju projektile ispaljene prema Evropi. Ali ko bi ispalio te rakete? Prvo su pričali o Iranu, ali nakon rješavanja nuklearnog pitanja, čini se da ta prijetnja više nisu toliko bitna. Naravno, i mi imamo raketne sisteme, ali postoje sporazumi koji određuju ravnotežu snaga među zemljama.

NN: OHR je i dalje ovdje, iako više ne igra tako aktivnu ulogu. Da li bi on mogao i dalje da postoji makar u ovom "hibernisanom" stanju?

IVANCOV: U pravu ste, nema konsenzusa u Upravnom odboru PIC-a o tom pitanju. Vama je poznata naša pozicija, mi mislimo da je on prevaziđen. Ako vidite šta se dešavalo s OHR-om u proteklom periodu, recimo kad su bili umiješani u pitanje Mostara, uz sve dužno poštovanje, mnogi od službenika koji tamo rade su dobri profesionalci, ali oni nemaju ulogu. Pitanja poput Mostara ili popisa pokazuju da su rješenja moguća samo kroz sporazume lokalnih političara. Dalje postojanje OHR-a tjera strane da traže pomoć sa strane, a to ih sprečava da same pronađu rješenja.

NN: Dokle se stiglo sa pitanjem klirinškog duga?

IVANCOV: Naš ministar finansija je poslao pismo vašem ministru finansija, u kojem se sugeriše da konačno postignemo dogovor o tom pitanju. BiH je, uz Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, jedina koja to pitanje nije riješila, a s Makedonijom smo na dobrom putu da to riješimo. Sa BiH o tom pitanju razgovaramo sigurno zadnjih pet-deset godina. Prvo je bilo dogovarano da to riješimo isporukom dobara ili usluga, ali do sporazuma nikako nije dolazilo, žao mi je što to moram reći, ali zbog vaše strane. Naravno, razumijem situaciju, jer postoje dva entiteta sa različitim pogledima kako to riješiti. Osim toga, tu je pitanje gasa koji je "BH gas" dobio od "Gasproma". Kada pogledate brojeve, mi vam dugujemo oko 125 miliona, a vi nama oko 105 miliona. Kada se to izbalansira, vidimo kolika je razlika. U suštini, mi smo odlučili da prvi put dug isplatimo u novcu. I to je ponuda koju je Ministarstvo finansija Rusije uputilo vašem ministarstvu. Mislim da sada imamo sporazum. Bilo je nekih nesporazuma i nerazumijevanja kako to izvršiti. Postoji zakon u BiH kako se isplaćuju dugovi državi, entitetima i Brčko distriktu. Konačno smo postigli rješenje i sada je na našoj strani da vam pošaljemo nacrt međudržavnog sporazuma.

NN: Kako vidite stanje u BiH? Imali smo izjavu biskupa Komarice o Blajburgu, izjavu reisa, koje su uzburkale javnost, a politička retorika praktično nije ni prestajala...

IVANCOV: To je žalosna situacija. Mi smo u PIC-u istakli da bi aktivnosti međuanrodne zajednice u narednom periodu trebalo fokusirati na rješavanje etničkih tenzija, poput problema koje ste i vi spomenuli. Tu, svakako, imamo i presudu Haškog tribunala, koja je takođe uzburkala duhove. Zaista je bilo izjava i o Srebrenici, kako bi trebalo glasati, bilo je izjava prilikom otvaranja Ferhadije koje su nas nekako vratile u osmanska vremena. A tu je i pitanje popisa. Ja ne bih o tome da li je odluka direktora Agencije za statistiku dobra ili loša, ali je jasno da je posljedica nove podjele u društvu. Tako da, ako međunarodna zajednica želi pomoći BiH, to su pitanja kojima bi trebalo da se bavimo. Mi ta pitanja ne možemo riješiti za vas, ali međunarodna zajednica može pomoći.

NN: Šta biste Vi uradili kad bismo Vas pitali za savjet?

IVANCOV: Pokrenite dijalog, razgovarajte međusobno. Ohrabrite lidere da se konstruktivno angažuju. Trebalo bi manje da idu po ambasadama ili u OHR, a više međusobno da razgovaraju.

NN: Mislite li da neke ambasade imaju više uticaja od naših institucija?

IVANCOV: To je teško pitanje, ali rekao bih da nemaju. I nije bio moj cilj da to sugerišem. Htio sam reći da je za vašu zemlju i vaše društvo bolje da vi razgovarate.

NN: Koja je uloga Rusije u BiH? Koji su vaši interesi ovdje? Čini se da ovdje nemate toliko interesa kao, recimo, u Srbiji.

IVANCOV: Tačno je da je stepen saradnje sa Srbijom veći, ali to ne znači da BiH zanemarujemo. BiH vidimo kao važnog partnera na Balkanu. Mi smo garanti Dejtonskog sporazuma i trudimo se igrati ulogu kako bismo osigurali da je sporazum implementiran. Razvijamo trgovinske i ekonomske odnose. Recimo, naše kumulativne investicije iznose tu oko dvije milijarde dolara. Postoji potencijal da povećamo nivo trgovine. Imamo jake veze, posebno sa RS, ali to nikako ne znači da zanemarujemo FBiH. To jednostavno znači da su nam istorijske veze nešto bliže s Banjalukom. Međutim, prisutni smo u cijeloj zemlji i tako želimo nastaviti.

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije